Najveća opasnost za Hrvatsku, što se tiče rasta dolara u odnosu na euro, odnosi se na hrvatski vanjski dug, no Luka Brkić, ekonomski stručnjak i profesor na Fakultetu političkih znanosti, ipak smatra da većeg razloga za brigu nema.
Pročitajte i ovo
"Tu nema drastičnije opasnosti zato što je najveći dio našeg vanjskog duga denominiran u eurima, a ne u dolarima. Osim toga, Hrvatska nema tako veliku vanjskotrgovinsku razmjenu s SAD-om da bi ta pomicanja u paritetima dolara i kune bitno narušila naše odnose i pogoršala našu vanjskotrgovinsku bilancu, a poglavito ako odgovor HNB-a ne bude takav da brani tečaj nego pusti da malo pliva i da ga 'pojeftini' u odnosu na dolarsko tržište. U tom slučaju, teoretski, raste izvozni potencijal naših izvoznika prema dolarskim tržištima", kaže Brkić, dodajući da on ipak nije toliko značajan.
Najava mogućnosti dizanja referentnih kamatnih stopa američkog FED-a trebala bi povećati atraktivnost ulaganja u američko gospodarstvo, u američke vrijednosne papire i sve druge papire koji su denominirani u dolarima, objašnjava Brkić.
"Jer dolar bi zbog rasta kamatnih stopa trebao jačati, a njegovim jačanjem druge valute postaju slabije. Bilo koja druga središnja banka može tome parirati svojim protumjerama ako joj je stalo do toga da se paritet ne promijeni. Pitanje je koja koliko može, pitanje je razmjera, dakle puno je pitanja na koja u ovom trenutku ne možemo dati odgovor", kaže Brkić, dodajući da izvoznicima u zemljama kojima jača valuta postaje teže izvesti robu.
"Sjetite se zahtjeva našeg gospodarstva koje kaže da je kuna precijenjena i da bi trebala devalvirati kako bi oni mogli biti konkurentni. To je tako na razini udžbeničkih istina. Ali pitanje izvoza je puno složenije, ne može se svesti samo na monetarni problem", kaže Brkić.
Stoga bi vanjskotrgovinski partneri jačanjem dolara, a slabljenjem vlastitih nacionalnih valuta, trebali povećati izvozni potencijal i prema dolarskim tržištima.
Ono što bi trebalo brinuti Hrvatsku i zemlje koje imaju vanjski dug denominiran u dolaru je to što rastom dolara raste i taj njihov dug. Sad im treba više vlastite valute da ju konvertiraju u dolar kako bi platili taj dug.
Kako je većina hrvatskog vanjskog duga denominirana u eurima profesor Brkić zaključuje da veće opasnosti zasad nema. "Ako ne bi došlo do intervalutarnih ratova, onda to s aspekta Hrvatske ne predstavlja neki veliki problem, osim na strani javnog duga", kaže Brkić.
U problemu bi se, međutim, mogli naći oni što trguju natfom koja se u najvećoj mjeri plaća dolarima. "Naravno da bi se ovo jačanje moralo odraziti i na ta tržišta. To ruši cijenu nafte jer sada manje zarađujete nego što ste prije", kaže Brkić, no dodaje da je sve to još uvijek na razini spekulacija dok se vidi kolika će biti referentna stopa, a koliko će rasti kamate.
"Treba vidjeti koliko će preko rasta referentne stope FED-a, ako se ona poveća, povući razinu kamatnih stopa u Americi, pa onda koliko će se to preliti na međunarodni prostor. Ali to su spekulacije u koje u ovom trenutku ne bi trebalo ulaziti", zaključuje Brkić.
