Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Vjerojatno neće doći do kraha Agrokora, no moguće je veliko preslagivanje, uključujući i vlasničko, pri čemu država ne bi smjela pomagati privatnoj kompaniji izvan okvira unutar kojeg pomaže i ostalima, smatra ekonomski analitičar i profesor Fakulteta političkih znanosti Luka Brkić.


Sve veći interes za probleme Agrokoru početkom godine potaknut je sniženjem kreditnog rejtinga tog koncerna, pri čemu su dvije vodeće agencije ponajprije upozorile na njegovu visoku zaduženost i rastući rizik refinanciranja dugova.

Vezani članci Ivica Todorić Todorić najavio kaznenu prijavu protiv ministra Marića i Tonćija Korunića: "Ovo je čisti dokazani kriminal nevjerojatnih razmjera" Slika nije dostupna Ugledni ekonomski analitičar znakovito zastao objašnjavajući zašto se razlikuju revizijska izvješća

Prema podacima iz financijskih izvješća objavljenim na internetskim stranicama koncerna, obveze Agrokora krajem rujna prošle godine iznosile su 45,2 milijarde kuna. Od toga se na dugoročne obveze Agrokora odnosi 20,3 milijarde kuna, dok kratkoročne obveze ukupno iznose 24,9 milijardi kuna.

Najveći dio kratkoročnih obveza čine obveze prema dobavljačima, koje su krajem rujna prošle godine dosegnule 16,2 milijarde kuna.

Na upit što bi za hrvatsko gospodarstvo značilo da Agrokor dođe u situaciju da ne može otplaćivati svoje dugove dobavljačima i kreditorima, Brkić je za Hinu istaknuo kako bi to zbog veličine same kompanije izazvalo velike i značajne potrese u hrvatskom gospodarstvu.

Tektonski poremećaj

"Radi se o najvećoj hrvatskoj i regionalnoj kompaniji, prema tome pad, propast ili veliki tektonski poremećaj u okviru takvog poslovnog subjekta mora imati višestruke učinke, mora imati neki tsunami efekt koji ne bi bio mali. Izvan svake dvojbe je da bi to izazvalo dosta velike probleme u gospodarstvu ove zemlje", rekao je Brkić.

Vezano uz pitanje bi li država na bilo koji način trebala intervenirati u slučaju Agrokora, Brkić odgovara kako na to nema jednoznačnog odgovora ni u struci ni u politici. Po njemu, ne stoji argument da je netko prevelik da bi propao, a koji se koristi i u ovoj priči, kao i kroz povijest, i to u razvijenijim ekonomijama od naše.

Kroz tu vrstu argumentacije, kaže, istodobno se provlači loše politikantstvo na način da se tvrdi da je netko prevelik pa ne smije propasti, a propada niz drugih manjih kompanija dok se velike spašavaju. U tom je smislu istaknuo primjer zadnje velike financijske krize u SAD-u i Europi.

Vlasničko preslagivanje

"Država treba brinuti o poslovnim subjektima, o efikasnijoj i pravednijoj alokaciji resursa, o zakonodavnom okviru u kojem se čitavi procesi tržišnih posredovanja događaju. O svemu tome treba brinuti, ali indirektno. Direktno zadiranje u privatni sektor na način da se nekoga iz privatnog sektora favorizira u odnosu na nekoga drugoga politički je vrlo osjetljivo. Načelno se u situaciji Agrokora država treba brinuti na način kao što se brine i o ostalima. Međutim, ne može se, u bilo kojoj hipotetskoj, pa ni u ovoj konkretnoj situaciji, prema nekima postavljati s majčinskim, a prema drugima s maćehinskim osjećajima", kaže Brkić.

Također, Brkić ne vjeruje da će doći do propasti kompanije, no predviđa njezino veliko preslagivanje, vjerojatno i vlasničko. "U ovom trenutku nemoguće je predvidjeti što će se događati. Ponavljam, mislim da neće doći do kraha u onome smislu da će kompanija biti likvidirana. Vjerojatno je i dobro da to tako ne bude", zaključio je Brkić.

Probleme koncerna u vlasništvu Ivice Todorića pažljivo prate i u Vladi u kojoj su jučer potvrdili da je početkom ožujka održan sastanak predstavnika Vlade, Sabora i Agrokora na kojemu je analizirano stanje u tom koncernu. (Hina)

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju