Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Godina je počela s poplavama, prvo Lika i Kosinj, zatim područje Neretve pa čitava Slavonija, a pošteđena nije niti Zagrebačka županija.


Već na samom početku siječnja, više od 70 litara kiše po četvornom metru, slutilo je na loše, a najlošije je bilo na području Kosinja, gdje su životi 1300 stanovnika bili ugroženi. Na brani Krušćica po prvi puta nakon 28 godina oglasila se ponovno sirena za uzbunu. Voda je na području Kosinja poplavila 200-tinjak kuća, a mjestimice je dubina dosezala preko deset metara. Stanovnici Kosinja bez struje i vode proveli su više od deset dana, no na sreću, u poplavama nitko nije stradao.

Vezani članci Slika nije dostupna Vodostaj Save kod Županje pao za 34 centimetra, voda se povlači Slika nije dostupna Vodostaj Drave i Dunava raste, a s njima i golema šteta

>> U Turopolju slapovi na poljima, u okolici Siska ubrzano se grade zečji nasipi

>> VIDEO: S broda dozivao pomoć, a onda odbijao krenuti sa spasiocem

Početkom siječnja i područje Metkovića, Ploča te doline Neretve pogodila je poplava, gdje je isto tako oko 200-tinjak kuća bilo ugroženo. Nakon Like i južnijih krajeva, na red je došla i kontinentalna Hrvatska, a najviše je propatila Slavonija. Početkom lipnja, od Osijeka do Slavonskog broda, 90 posto oranica našlo se pod vodom zbog poplava. Štete su procijenjene na 200 milijuna kuna, a već tada ratari su govorili kako ih čeka sezona 'mršavih krava'.

Ova najnovija poplava Save je na razini stogodišnje poplave Zoran Čavlović, Hrvatske vode

Napaćena Slavonija

Sedam zatvorenih državnih cesta i pet proglašenih elementarnih nepogoda, Slavoniju su gotovo odsjekli od ostatka svijeta. No nije trebalo čekati dugo na novu poplavu, jer sredinom lipnja Dunav je opasno zaprijetio Baranji i istočnoj Slavoniji. Vodostaj u Batini od 750 centimetara, 690 u Vukovaru, slutio je na moguću katastrofu, no iznimnim naporima i postavljanjem brana, spriječena je još i veća šteta. Samo u obrani Vukovara, upotrijebljeno je 12.000 vreća s pijeskom.

200 kuća u Batini 'završilo' je pod vodenim valom, a šteta na ukupnom području brojala se u stotinama milijuna kuna, dok Vladina blagajna krpa kraj s krajem. Onda je krajem lipnja na red došao i Osijek, čija je okolica podsjećala prizorom na Veneciju. Obilne kiše pokrenule su i bujice blata, a najteže je bilo u Podvinju, odnosno okolici Slavonskog Broda.

Strojevi zapeli u blatu te drveća koja su se pomicala i po nekoliko desetaka metara, kao i stanovnici koji su svim naporima pokušali učvrstiti kuće od klizišta, samo su dio nedaća, koje su poplave donijele napaćenim Slavoncima. Ukupna šteta na području Slavonskog Broda, procijenjena je na 48 milijuna kuna.

'Podivljala' Sava

U prvoj polovici kolovoza, i Zagreb su zadesile obilne kiše, pa su se tako podrumi našli pod vodom, a vatrogasci imali pune ruke posla. 55 litara oborina po četvornom metru Gračansku je cestu potopilo, a građane u istoj bacilo u očaj. Ipak, najnovije oborine, popraćene i onima u susjednoj nam Sloveniji, rezultirale su najvišim vodostajem Save u Zagrebu, u posljednjih 50 godina. Jučer oko 23 sata izmjereno je rekordnih 463 centimetara, a Sava i Krapina izlile su se na području Zaprešića.

Vodeni val ovih je dana prošao Zagreb i Sisak. Ako nam je ljeto bilo mokro, kakva nas tek jesen čeka?

'Od studenog do srpnja nismo stali'

U Hrvatskim vodama smatraju kako je ova godina, gledano po broju poplava i njihovoj učestalosti, vrlo neuobičajena. 'Bilo je puno neuobičajenih poplava, poput kiša jakog intenziteta, koje uzrokuju naglo bujanje rijeka i potoka, poput rijeke Orljave kod Slavonskog Broda', objašnjava Zoran Čavlović iz Hrvatskih voda. Osim toga, i poplave glavnog sliva rijeka koje prolaze hrvatskom, bile su veće od uobičajenih.

'Ova najnovija poplava Save je na razini stogodišnje poplave', dodao je Čavlović i objasnio kako je tu ulogu igralo i puno faktora, poput obilnih kiša u Sloveniji, kao i u Hrvatskoj. Ono što je istaknuo, jest kako su u Hrvatskim vodama praktički na nogama, što se intervencija tiče, od studenog mjeseca prošle godine pa sve do srpnja ove godine. 'Većina tog vremenskog perioda, zapravo vrlo je nekarakteristična za poplave', pojasnio je Čavlović.

'Očito se promijenio raspored oborina, kao i mnogi drugi faktori', zaključio je Čavlović i na to dodao kako je u nekim slučajevima, veći problem bila bespravna gradnja i naseljavanje područja, na kojima Hrvatske vode onda nisu mogle graditi nasipe, zbog nesređenih imovinskih odnosa. To je samo kap u moru faktora i stvar je puno dublja i opširnija, napomenuo je, no činjenica jest i kako su prije godišnje znale biti, primjerice, dvije velike intervencije zbog poplava, no ove godine to svakako nije slučaj.

Kišna zima, promijenjivo proljeće i ekstremno ljeto

Procjenu temperaturnog stanja i stanja oborina u ovoj godini, potražili smo i u DHMZ-u, koji promatra odstupanja tih parametara u usporedbi s periodom od 1961. do 1990. godine.

Očito se promijenio raspored oborina, kao i mnogi drugi faktori Zoran Čavlović, Hrvatske vode

Početak godine, odnosno zimu, temperaturno je obilježilo normalno vrijeme, no zato su bila velika odstupanja količini oborina, s čak 146 posto više od zimskog prosjeka u Bjelovaru, do 224 posto više u Malom Lošinju, doznajemo iz DHMZ-a. Zima je prema zapažanjima DHMZ-a svrstana prema oborinskim prilikama u vrlo kišnu kategoriju, a na pojedinim dijelovima Hrvatske bilo je i ekstremno kišnih razdoblja.

Proljeće je temperaturom bilo uobičajeno, no odstupanja iznad prosjeka zabilježena su u dijelovima Sjeverne, Središnje i Istočne Hrvatske, dok su na Jadranu topliji nego inače bili Poreč, Senj, Zadar i Dubrovnik. DHMZ bilježi većinom normalno stanje oborina u proljeće ove godine, no bilo je odstupanja u oborinama i kišnih, te vrlo kišnih područja. Među njima su se našli Lastovo s 82 posto većim prosjekom oborina nego inače te Daruvar, sa čak 152 posto većim prosjekom oborina.

Ljeto je temperaturno znatno odstupalo od prosjeka, a temperaturne razlike kretale su se od 0,8 do 2,1 stupanj Celzijusa iznad prosjeka. Prema DHMZ-u, ljetom su dominirale vrlo tople i ekstremno tople temperature. Isto tako, ljetos je zabilježeno manje oborina, s iznimkom područja Istočne, Središnje i Sjeverne Hrvatske gdje je višegodišnji prosjek nadmašen. Tako je primjerice on u Osijeku bio čak 178 posto viši od prosjeka.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju