Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Ministar financija Slavko Linić i potpredsjednik Vlade Branko Grčić poručili su danas sindikatima javnih i državnih službi da Vlada ne može povećavati potrošnju dok ne započne gospodarski rast, te da je dosad minimalno štedjela na njihovim plaćama.


Čelnici 12 sindikata javnih i državnih službi najavili su danas da će 17. svibnja provesti referendum među članstvom o mogućoj blokadi cijelog sustava, te poručili da politika štednje ne može izvući zemlju iz recesije, već da smanjivanje deficita i zaduženja treba provesti tek nakon što se osigura gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta.

Linić je izjavio da sindikati javnih i državnih službi imaju pravo najavljivati prosvjede i štrajkove, ali ne mogu očekivati povećanje troškova dok ne bude gospodarskog rasta i novih radnih mjesta.

Podsjetio je da su cijelu prošlu godinu timovi Vlade i sindikata pregovarali o kolektivnim ugovorima i granskim sporazumima, jer je Vlada jasno poručila da se ukupni izdaci za plaće trebaju smanjiti.

>> 'Dosta je politike štednje': Sindikati najavljuju potpunu blokadu sustava

Dogovorili smo se o nekim dodacima, a ostala je masa nedogovorenih stvari. Kako bi ostvarili projekcije iz proračuna o smanjenju mase za plaće za dvije milijarde kuna, smanjili smo plaće u državnim i javnim službama za tri posto, rekao je Linić dodajući da se Vlada svoje politike ne može odreći.

Odgovarajući na novinarska pitanja Linić je ustvrdio da je centralni obračun plaća pokazao dobre rezultate - na plaćama oko 12.000 zaposlenih u raznim ministarstvima mjesečna je ušteda od 40 do 45 milijuna kuna. Bilo je puno zlouporaba i vezano za poštivanje kolektivnih ugovora, kod primjene koeficijenata, kod dodataka, nabrojao je Linić.

Najavio je da bi u idućih mjesec-dva u sustav centralnog obračuna plaća trebala biti uključena i ministarstva unutarnjih poslova i obrane, a krajem godine i svi zaposleni u obrazovnom sustavu i zdravstvu, tako da će uštede biti puno veće.

Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić poručio je pak da hrvatski sindikati ne mogu prosvjedovati protiv mjera štednje jer je Vlada u dosadašnjem mandatu minimalno štedjela na plaćama.

'Na plaćama smo napravili minimalne uštede od svega tri posto kako bi održali proračun u 2013. godini. To je velik problem obzirom na rast autonomnih rashoda od šest milijardi kuna', izjavio je Grčić novinarima nakon posjeta zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva.

U rebalansu proračuna štedjelo se gotovo isključivo na kapitalnim ulaganjima koja neće imati dramatične efekte na očekivani gospodarski rast, dodao je.

Sindikatima koji se zalažu za povećanje potrošnje, ali i HDZ-ovu ekonomskom stručnjaku Đuri Njavri, koji se nedavno založio za radikalne rezove u proračunu od dvadesetak milijardi kuna, Grčić je poručio kako niti jedna opcija nije realna.

'Dodatna potrošnja nije moguća obzirom na deficit i visinu javnog duga, a štedjeti i rezati više nećemo jer bi to onda doista ugrozilo gospodarski rast. Posebno ne 20 milijardi kuna, jer to u proračunu nije moguće uštedjeti bez diranja u rashode poput mirovina, zdravstva, socijale i slično. Mi idemo srednjim putem', ustvrdio je Grčić.

Napominjući kako 'hodaju po rubu' u odnosu potrošnje i štednje, Grčić je ocijenio da je hrvatska Vlada u svom pristupu i strategiji preteča politike koja se sada zagovara u EU.

Na novinarsku tvrdnju da se državni proračun puni dvostruko slabije nego proteklih godina, Grčić je odgovorio kako je očigledno u prvom kvartalu ove godine došlo do gospodarskog pada. U drugoj polovici godine očekujemo pozitivne efekte svih aktivnosti koje poduzimamo radi pokretanja investicijskog ciklusa, kazao je.

Bez obzira na prognoze MMF-a o gospodarskom padu ove godine za 0,2 posto BDP-a, Grčić ostaje pri tome da će Hrvatska ostvariti rast jer nam ne pomaže kalkuliranje s gospodarskim padom. 'Pesimizam ovoj zemlji ne treba. Treba nam nada da ćemo uspjeti pokrenuti investicije i da bi to do kraja godine moglo, prvi put nakon 2008. godine, rezultirati gospodarskim rastom', istaknuo je Grčić.

Smatra da će do pravog oporavka doći 2014. ili 2015. godine kada će, zahvaljujući i EU fondovima, u Hrvatskoj biti pokrenut 'New Deal'. Grčić je dodao kako će osam projekata vrijednih 600 milijuna eura biti ugovoreno do kraja godine, te podsjetio da je Vlada sačuvala hrvatsku brodogradnju spasivši desetak tisuća radnih mjesta. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook