Galerija
Šestogodišnja Ela sa svojom je mamom kod logopeda svaki tjedan. Krenule su 2016. nakon što joj je prvo dijete progovorilo prekasno svojim jezikom, pa ju je upisala preventivno da ne kasni, tvrdi mama Martina Mikuljan. Na prvi pregled čekali su nekoliko mjeseci, svjesni velike gužve i dugih lista čekanja.
"Na prvi pregled čeka se oko šest mjeseci. Nakon toga se na listi čekanja za vježbe čeka od godinu do godinu i pol. S time da je to danas bolje nego prije nekoliko godina jer se čekalo i po dvije godine", objašnjava problem u sustavu logopetkinja Irena Filipović Perić.
Ako ste u Zagrebu, onda ste relativno sretna osoba jer problem je raspoređenost logopeda. Od oko njih sedamsto polovica ih je u Zagrebu.
"Ako nemate logopeda, to ne znači da ćete uzeti nestručnu osobu. Što znači nestručna osoba? To znači da ako ja znam nešto malo o govoru, mogu biti logoped. Ili ako liječnik ne može zaposliti oftalmologa, zaposlit će otorinca jer je uho blizu oka pa ima neke spoznaje. Ne može to tako", tvrdi ravnateljica Suvaga Katarina Pavičić Dokoza.
Logopede trebaju djeca, ali i odrasli
Logopeda treba sve više djece i odraslih. Petnaest posto djece ima problema s čitanjem i pisanjem. Sedam posto ih ima razvojni jezični poremećaj. Četiri posto predškolaca muca. Trećina starijih ljudi koji su doživjeli moždani udar treba logopeda, a moždanih udara na godinu je više od petnaest tisuća.
Zagrebačko sveučilište godišnje školuje tek pedeset logopeda. Za jedno mjesto bori se petnaestak maturanata. Od jeseni će se boriti i za novih trideset mjesta u Rijeci. Zamišljen kao združeni studij sa zagrebačkim, ipak kreće samostalno.
"Procedure su se zakomplicirale, pa smo zbog velike potrebe na tržištu rada, jer nedostaje logopeda, uspjeli dobiti potrebna mjesta za ovaj studij", govori nam Sanja Barić s riječkog sveučilišta
Prvih 50 studenata logopedije u Mostaru završava studij u srpnju. Jedan broj, smatra struka, doći će i u Hrvatsku. "Tih 20-ak ljudi pokrit će potrebe Dalmacije, južne regije. Imate Rijeku sa svojih 30 ljudi koja će pokriti Primorje i Zagreb s 50", dodaje Pavičić Dokoza.
U idealnoj budućnosti sretnima se ne bi smatrali samo oni koji žive u Zagrebu. U istoj toj budućnosti obrazovni sustav konačno bi se uskladio s potrebama tržišta rada.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
