Svekrvina stolica i živi kamen: Počeli su nakon Oluje, a u namjeri da očuvaju proizvodnju nije ih spriječio ni - potres

Galerija 7 7 7 7

tri vijesti o kojima se priča Nestašica Navala na mesnice, a posebno traženog mesa nema: "Ovo uvozno, palcem uzmeš i stisneš. Ako propadne, nije dobro" Službe na terenu VIDEO Ozbiljan incident na londonskom aerodromu: Heathrow preplavile hitne službe, ima ozlijeđenih Nakon napada Ne može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil

Uz prekrasne privatne kolekcije, tržište kaktusa gotovo i ne postoji, za razliku od drugih susjednih europskih zemalja, a zaostajemo i s uzgojem. Posjetili smo uzgajivače iz Dužice, mjesta pored Žažine, koji ljubav prema kaktusima generacijski imaju posljednjih šest desetljeća.

''Suprug i ja poslije Oluje '95. podigli smo ovaj staklenik i počeli proizvodnju kaktusa i sukulenata iz hobija. Ove godine nama bi bilo 25 godina kako smo u ovom prostoru u Dužici gdje se nalazi naša proizvodnja'', objašnjava Katarina Bešlić, proizvođačica kaktusa i sukulenata.

Kaktusi dobro uspijevaju u našim klimatskim prilikama. No to se prije svega odnosi na priobalje naročito Dalmacije, gdje mogu i prezimiti vani. S obzirom na to da su porijeklom iz pustinjskih krajeva, uglavnom Sjeverne, Srednje i Južne Amerike, u unutrašnjosti je potrebno imati staklenike ili zimske vrtove koji im omogućavaju životni vijek. A dolaze u raznim oblicima i formama.

''Meni je omiljeni grusonii kaktus, ljudi to u narodnom običaju zovu i svekrvina stolica. Ovo je sve naša proizvodnja. Znači, od male bebe kad ih posijemo treba nam godinu i pol do dvije da ga možemo plasirati na tržište. Ovo je mini program za godinu, za tri godine ide u malo veću i tako svake godine u sve veću teglu, a meni je omiljen zbog svojih bodlja. Izdvojila bih još i liptonse, živi kamen. Ljudi ga vole zato što ga ne treba puno zalijevati. Zalijeva se jedanput mjesečno. Specifičan je po tome što se u biti presvlači kao zmija, iz njega izlazi nova biljka, a cvate isključivo ujesen'', govori.

No koronakriza, ali i potres s epicentrom u Petrinji utjecali su i na proizvođače kaktusa i sukulenata.

''Jako je teško opstati u Hrvatskoj s obzirom na to da je u domaćim centrima roba iz Nizozemske. Ja sam isključivo proizvođač. Naravno da nekad neku vrstu kupim i ja, nemam sve. Moji kaktusi iz proizvodnje idu isključivo u vrtne centre i cvjećarne, u doba korone borim se da moj kaktus bude svuda. Međutim, doživjeli smo i potres kada je za kaktuse vrlo rizično za preživljavanje po zimi te smo odmah reagirali i pokrili staklenik kojemu su stakla popucala. Pukli su i temelji i bunar i ostali smo bez struje, a vrlo je bitno grijati kaktus u toj fazi'', objašnjava.

Zatvaranje sajmova uvelike je utjecalo na plasman robe na tržište. A upravo i 55. Međunarodna vrtna izložba Floraart otkazana je u zadnji trenutak.

''To je veliki problem u Hrvatskoj, zatvaranje sajmova dovelo nas je do gubitka od 80 posto 2020. godine i sada 2021. godine očekujem da će se sajmovi otvoriti'', rekla je Katarina.

Osim prodajnog dijela u stakleniku se također nalaze i kaktusi i sukulenti iz uzgoja. A pogledom na brojnost i količinu biljaka, priupitali smo ih koliko vrsta tih egzotičnih vrsta biljaka posjetitelji kod njih mogu pronaći.

''Teško mi je to izdvojiti i reći. Mislim da imam više od 2000 vrsta za sada, a više od 500.000 sukulenata'', govori.

S obzirom na potražnju kaktusa i sukulenata za razne manifestacije Hrvati preferiraju određene vrste.

''Hrvati vam vole opuntije, grusoniije, liptonse i složene vrtiće. Po tri-četiri što mi slažemo i dekoriramo, a izdvojila bih isto tako echeverije. To su predivni sukulenti i ljudi uživaju u njihovim bojama'', komentira.

Ovaj staklenik također nudi i izložbeni dio, a do pojave virusne pandemije dolazili su ga razgledavati učenici, ali i osobe starije životne dobi iz cijele Hrvatske.

''Kad smo moj suprug, svekar i ja podizali ovu firmu, onda smo i kupovali veće primjerke koji su stari već po dvadeset godina, a neki ljudi su nam pomogli i donirali. Kad smo slagali izložbeni dio, neke vrste smo ostavili da rastu same, male, a sada su veliki, dok smo neke kupovali. Ljudi jako vole doći u naš prostor, međutim kako je korona, ne mogu primati više od deset ljudi u izložbenu halu, ali nadam se da će i to proći'', kazala je.

U vrijeme kada više želimo boraviti u prirodi i uživati u čarima ljepote raznih biljnih vrsta, postali smo svjedoci kako i ovaj sektor ostaje uskraćen u svom plasmanu na tržište. Nadamo se da će se epidemiološka situacija u Hrvatskoj ubrzo promijeniti kako ne bismo ostali bez i ovog oblika proizvodnje u Hrvatskoj.