Hrvati tradicionalno imaju veliko povjerenje u nekretnine koje vide kao najsigurniji oblik dugoročne štednje i zaštitu od inflacije, zbog čega je vrijednost stambenog fonda daleko nadmašila klasičnu štednju građana u bankama.
Čak i uz uvođenje novih poreza i usporavanje tržišta u 2025. godini, posjedovanje "četiri zida" ostaje simbol financijske stabilnosti i primarni način prijenosa bogatstva s generacije na generaciju. Prosječno kućanstvo i dalje radije ulaže u dodatni kvadrat stana nego, primjerice, u dionice, zlato ili investicijske fondove. Koliko Hrvati vole štedjeti u nekretninama pokazao je i podatak da je čak 600 tisuća stanova prazno, za zlu ne trebalo.
Naše stručnjake za nekretnine pitali smo, s obzirom na stanje na tržištu, cijene i trendove, što bi savjetovali za investiciju nekome tko bi htio uložiti oko 200 do 300 tisuća eura gotovine. Je li to stan u Zagrebu ili nekom manjem gradu, apartman na moru, zemljište, garaže... ?
Zagreb je nakon potresa i korona epidemije zahvatio val iseljavanja u okolne gradove pa su sada u nekima cijene kvadrata već gotovo izjednačene s metropolom, a poskupjele su nekretnine i u gradovima koji su donedavno bili među jeftinijima, primjerice Osijeku i Vukovaru.
U što investirati i na kojoj lokaciji?
Boro Vujović iz Opereta nekretnina smatra kako je najbolje uložiti u nekretnine koje se prodaju ispod tržišne cijene, ali do njih nije jednostavno naći.
“Kad govorimo o tipovima nekretnina, uvijek su to manji stanovi ili apartmani na dobrim lokacijama. Zanimljiva su i poljoprivredna zemljišta koja imaju potencijal za prenamjenu u građevinsko. U ovom trenutku najviše su podcijenjeni stari stanovi u centru Zagreba, koji još ne ostvaruju maksimalne cijene, kao posljedica potresa. Kad ih uspoređujemo s cijenama u centru Budimpešte, Bratislave ili Ljubljane, značajno su niže od navedenih”, govori Vujović. Kao najisplativije lokacije za investiranje u nekretnine s obzirom na cijene izdvaja Gorski kotar i Varaždin.
Sanjin Rastovac iz Sky Nekretnina navodi da je uvijek najsigurnija investicija mali stan s jednom spavaćom sobom.
"Gotovo svaki kupac s budžetom oko 200.000 eura ima upravo takav zahtjev i naš odgovor u tim slučajevima je - može, tražit ćemo, ali kad ga nađemo, morate reagirati u roku 24 sata jer je velika šansa da će brzo biti prodan. Realnost je da za taj budžet možete pronaći manje dvosobne stanove u Novom Zagrebu ili novogradnjama koje su tek krenule s prodajom u Blatu i sličnim rubnim dijelovima grada. Ukoliko se približavamo centru ta cijena ide preko 200 i sve bliže 300.000 eura," pojašnjava Rastovac.
Puno kupaca odlučuje se na preseljenje iz Zagreba u okolne gradove, a čini se da je Samobor najpoželjniji.
"Cijene novogradnji se još uvijek kreću u rangu 3400-3800€/m2 pa je moguće pronaći stanove kojima će vrijednost i najam rasti u sljedećim godinama. Isto tako, ako razmišljaju o kupnji parcele, Samobor i okolica su lokacije koju kupcima savjetujem da razmotre", pojašnjava Rastovac.
Rastovac vjeruje da će Zagreb i dalje u očima cijele Hrvatske kotirati kao najsigurniji za ulaganje, ali da bi se investitori koji gledaju u budućnost i lokacije koje će tek oživjeti trebali koncentrirati na gradove satelite.
"Sve metropole dođu do momenta kada u gradu ostaju samo oni s boljim financijskim mogućnostima, dok većina svoju sreću traži u okolnim gradovima. I to se trenutno događa sa Zagrebom. Ukoliko se napokon napravi drugi kolosijek željeznice i treća traka autoputa prema Karlovcu, taj grad bi mogao biti pun pogodak za investiciju. Trenutno stanje je takvo da se svaki stan s imalo realnom cijenom proda u roku 48 sati od oglašavanja. Ponude praktički nema, grade se svega 2-3 novogradnje i ukoliko se dio potražnje iz Zagreba usmjeri prema Karlovcu, možete i sami zaključiti što će se dogoditi s cijenama svih vrsta nekretnina. Još jedan od gradova koji bilježi veliki rast cijena i potražnje je Varaždin. U najavi su veliki projekti s nekoliko stotina stanova pa svi koji investiraju svakako trebaju uzeti u obzir i taj grad”, poručuje Rastovac.
Jasminka Biliškov iz Biliškov nekretnina, ističe kako je s obzirom na trenutnu stabilnost tržišta, najisplativije ulagati u nekretnine koje imaju realnu tržišnu vrijednost i mogu se iznajmiti.
"To su prvenstveno stanovi u većim gradovima, poslovni prostori i garaže koji donose stabilan prihod te apartmani u većim turističkim mjestima u priobalju. Za iznos od 200 do 300 tisuća eura danas je realno kupiti jedan dobar stan u Zagrebu i drugim većim gradovima za dugoročni najam. To je najsigurnija opcija jer postoji stalna potražnja i takve se nekretnine relativno brzo mogu iznajmiti, a po potrebi i prodati. Kao alternativa, garaže i parkirna mjesta u većim gradovima su stabilna i jednostavna investicija koja se također može lako iznajmiti. Kupnja apartmana na moru u tom budžetu također je dobro ulaganje jer se ljeti mogu rentati turistički, a također i dugoročno ukoliko su u blizini većih gradova", kaže Biliškov.
Kao najisplativije lokacije za ulaganje izdvaja veće gradove: Zagreb, Split, Zadar i Rijeku jer u njima, kako navodi, postoji kontinuirana potražnja za najmom.
Branko Papeš iz Dogma nekretnina kao najsigurnija i dugoročno isplativa ulaganja izdvaja stanove u gradskim centrima, posebno u Zagrebu, Splitu, Zadru, Puli i Rijeci, gdje postoji stabilna potražnja za najmom, dugoročnim i dnevnim. Istru i sjevernu Dalmaciju vidi za investiranje u kvalitetne apartmane, ali na lokacijama koje nisu prenatrpane turistima. Male gradove u unutrašnjosti također navodi kao pogodne za investiciju iako, kaže, trenutno ne bilježe velike skokove, postoji stabilna potražnja za stanovima za najam i niža ulazna cijena.
“Kvalitetni apartmani na moru, osobito na popularnim, ali manje prenapučenim lokacijama, mogu donijeti solidan povrat kroz turistički najam. Ipak, ovakva ulaganja zahtijevaju aktivno upravljanje i u velikoj mjeri su sezonski ovisna. Zemljište predstavlja dugoročnu investiciju koja može biti vrlo isplativa, no trenutačno se radi o sporijem obliku ulaganja, budući da se ne može očekivati brza zarada”, ocjenjuje Papeš.
U slučaju investicije od 200 do 300 tisuća eura savjetovao bi kombinirani pristup.
"U Zagrebu bi se moglo kupiti kvalitetan stan srednje kvadrature u atraktivnom dijelu grada, što osigurava sigurnu dugoročnu investiciju i mogućnost iznajmljivanja. Ako investitor preferira turistički segment, apartmani na moru u popularnim destinacijama poput Kvarnera, Istre ili Dalmacije mogu donijeti solidan prihod, ali uz sezonske oscilacije. Kupnja zemljišta je opcija ako je investitor spreman čekati nekoliko godina za veći povrat, dok su garaže više stabilan pasivni prihod, ali s manjim potencijalom rasta kapitala", pojašnjava Papeš.
Uspješan model za brzu zaradu
U agencijama kažu kako sve više klijenata traži nekretnine isključivo za investiciju, a većina je fokusirana na dugoročnu isplativost i siguran prihod. Brza zarada je rijetka, ali ne i nemoguća.
"Jedan od modela koji se posljednjih godina pokazao posebno uspješnim jest kupnja stana u ranoj fazi novogradnje. U pravilu, do završetka projekta takve nekretnine ostvaruju rast cijene od nekoliko stotina eura po četvornom metru, čime investitor ostvaruje značajnu kapitalnu dobit već prije same useljivosti. Brži povrat ulaganja moguć je jedino kroz kupnju nekretnina za adaptaciju po povoljnoj cijeni, uz naknadno povećanje vrijednosti kroz renovaciju. Međutim, takve investicije podrazumijevaju dobru procjenu, iskustvo i sposobnost upravljanja troškovima", navodi Rastovac.
Jasminka Biliškov kaže kako je kod stanova očekivani povrat kroz najam oko 18 do 20 godina, dok se kod poslovnih prostora kreće oko 12 godina.
"Imamo solidan broj kupaca koji kupuju nekretninu kao investiciju, ali na način da kupe nekretninu koja neće gubiti na vrijednosti, a ako se uz to još može ostvariti povrat od 5 posto, to je premija", zaključuje Vujović.
-
u jeku napadaPrvi pomak oko Hormuškog tjesnaca u mjesec dana rata, Iran: "Prihvatili smo zahtjev UN-a..."
-
''borim se za svoju obitelj''Naš pjevač uskoro će opet iskusiti jednu od najljepših životnih uloga: ''To mi je radost''
-
netipična situacijaMeteorolog upozorava kad stiže nova oluja: "Možemo očekivati samo prolazno smirivanje"
