Pošteni poduzetnici sada su ogorčeni što se bez ikakvih posljedica opraštaju dugovanja onima koji su izigrali sustav. Istražili smo kako je nastala 51 milijarda neplaćenih računa i tko je za to kriv.
Pročitajte i ovo
>> Nije naplaćeno gotovo pola proračuna ove zemlje
Poduzetnik Saša Cvetojević čudi se iznosu nenaplaćenog poreza jer smatra da je to nemoguće izvesti ako institucije ne zažmire na jedno oko. 'Kako je moguće isplatiti plaću bez doprinosa, pa u Regosu se vidi kroz par dana da li su doprinosi uplaćeni ili nisu. Netko očito nije radio svoj posao', ističe Cvetojević.
Uz klasičnu korupciju raj za utajivače poreza bile su i 'fikus' tvrtke. 'Imam jedno poduzeće koje je u financijskoj gabuli, a onda osnujem drugo i na to drugo sav prihod usmjeravam od ovog poduzeća koje je u gabuli', pojašnjava novinar Ivica Grčar.
Tvrtka na kraju propada. Iza sebe ostavlja dugove, a druga nastavlja djelatnost. Cvetojević smatra da su meta poreznika mali, a ne veliki dužnici. 'Ukoliko ste dužni dvije ili 3 tisuće kuna onda je to veliki problem vama ili vašoj tvrtki, ali ukoliko ste dužni 100 milijuna ili 50 milijuna kuna, onda to očito nije vaš problem nego problem koji država riješava', smatra Cvetojević.
Vrata utajivačima poreza trebao je zatvoriti i osobni identifikacijski broj, no on još nije pretvoren u moćno oružje porezne uprave priznaje i bivši ministar. 'S obzirom da je on trebao profunkcionirati od 1. siječnja 2011. jedan dio se sigurno mogao riješiti jer bi se naprosto otkrile određene činjenice, a to su poduzeća koja praktički više ne postoje', kaže HDZ-ov zastupnik Ivan Šuker.
Šuker objašnjava zašto su bivše Vlade bile blage prema neplatišama. 'Pitajte bankare mislim da vam oni najbolje mogu reći što to znači kada putem ovrhe prodajete nečiju nekretninu pa će te vidjeti koliko je to slavlje kad se proda takva nekretnina', ističe Šuker.
Zbog popuštanja neplatišama oko 25 milijardi kuna duga nova Vlada će sada otpisati. Uz objavu imena tvrtki dužnika, zanimljivo bi bilo vidjeti i popis poreznika zaduženih za njih.
