Dnevnog svjetla ima tek nekoliko sati na dan, a sunce se nikada ne izdiže iznad horizonta. Ljeti pak sunce nikada ne zalazi, a zeleđene ceste oživi tek pokoji zalutali sob. Pitate li uzgajivača koliko ima sobova u krdu jednako je pitanju koliko ima novca na računu. U sjevernom dijelu Finske uzgoj sobova najstarija je i gotovo jedina djelatnost. Sobovo meso u konzervama, odresci ili salama standardni je sadržaj hladnjaka i polica.
Pročitajte i ovo
Laponija se nekoć prostirala kroz Švedsku, Norvešku, Rusiju i Finsku. U današnje vrijeme svaka od ovih zemalja ima svoju istoimenu provinciju, a u njima su domoroci Saamii tek manjinsko stanovništvo. Uočiti ih možete tek po tradicionalnim čizmama od sobovog krzna. Otišli smo u provinciju Inari, najveću provinciju u Finskoj u kojoj su jedna trećina stanovništva Saami. Saami su bili nomadski narod, putovali su za svojim krdom. Danas pak koriste mobitele i žive u kućama. Nekoć nezamislivo, ali danas su primorani okrenuti se turizmu. Ipak u ove sjeverne krajeve osim Finaca i samih Samija rijetko tko zalazi.
I Timo i njegova supruga Armi odrasli su bez utičnica a kamoli televizije u kotama, tradicionalnim kućama nalik na šator koje su selili gdje god su išli za svojim sobovima. 'Sada samo ljeti živimo u kotama. Ljeti je lakše i puno paraktičnije od šatora jer je vatra unutra tako da je stalno toplo, a ako pada kiša možete se osušiti u koti', kaže Armi Palonoja.
Pjesme o ljudima, životinjama i prirodi
Šatori prekriveni sobovim krznom danas se grade od drva. Ali ovi ljudi i dalje žive tradiciju svoga naroda. Još uvijek, za razliku od mnogih drugih, Armi i Timo nose tradicionalne nošnje. Balgo koje posjeduju žene nose na prsima, a muškarci oko struka. I to ne samo kao ukras, jer ženidbom inače srebrni ili zlatni okrugli oblici na muškom pojasu postaju kockasti, svima na vidjelo.
Pitate li uzgajivača koliko ima sobova u krdu jednako je pitanju koliko ima novca na računu
Joiku je njihov tradicionalan način pjevanja, a Armi je toliko dobra u njemu da je čak snimila i album. Pjevaju se na Samii jeziku koji polako izumire. Sve njihove pjesme pjevaju o ljudima, životinjama ili najčešće prirodi. 'Ravnoteža prirode je najvažnija, Samii su oduvijek pazili na ravnotežu, nikada nismo uzimali više nego što nam treba, nikada nismo ulovili više ribe ili mesa nego što treba kako bi prehranio sebe i svoju obitelj, za razliku od današnjih vremena kada su ljudi pohlepni i uništili su rijeke i mora izlovom', kaže Timo Palonoja.
Ne vole kad ih se naziva Laponcima
Joiku je njihov tradicionalan način pjevanja, a Armi je toliko dobra u njemu da je čak snimila i album. Pjevaju se na Samii jeziku koji polako izumire. Sve njihove pjesme pjevaju o ljudima, životinjama ili najčešće prirodi. Danas većina Samia živi u velikim gradovima.
Rijetko tko se odlučuje za moderniji, ali i dalje teškom životu u surovoj prirodi.
Ne vole kada ih nazivaju Laponcima i svoju kulturu koja tehnologijom i industrijiom polako izumire. Ipak moderna tehnologija spasila ih je od nomadskog života koji ni u najluđim snovima ne možete ni zamisliti. Toplina ovih ljudi u potpunoj je suprotnosti s hladnim polarnim noćima od kojih vam se slede kosti. To je njihov život na sjeveru koji ne bi mijenjali ni za što.
