Europska unija pruža mnogo mogućnosti, a među zanimljivijima je širok spektar profesija. Već je poznato da se za mnoge poslove za koje se niste školovali treba prekvalificirati. Međutim to nije tako sa svim zanimanjima.
Pročitajte i ovo
PA TI BUDI EUROSKEPTIK
Hrvatska u plusu oko uplata i isplata iz EU proračuna i to za 16 milijardi eura
ZA PICULU - NESPREMNI
FOTO: Ulice gradova u Srbiji oblijepljene plakatima "Picule ustaše"
>> 4.700 hrvatskih radnika traži posao u EU!
'U nekim državama članicama EU da bi osoba mogla raditi na određenim poslovima nije potrebno da za te poslove ima stečenu kvalifikaciju, već se i prethodno radno iskustvo na takvim poslovima uzima kao relevantan pokazatelj. Za primjer možemo navesti osobu koja radi na poslovima kuhara, a ima primjerice stečeno obrazovanje za poslove administrativnog tehničara', rekli u za Dnevnik.hr u odnosima s javnošću u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
Živimo u dobu punom izazova i treba mu se prilagoditi. Mnogi to čine ne samo mijenjanjem radnog mjesta već i cijele profesije.
No, ukoliko osoba razmišlja o prekvalifikaciji u svrhu zapošljavanja za poslove koji su traženi u nekoj državi članici EU, svakako se o mogućnosti priznavanja inozemne obrazovne kvalifikacije prethodno treba raspitati kod nadležne agencije, odnosno za slučajeve visokoškolskih kvalifikacija kod ENIC/NARC ureda, koji postoji u svakoj državi članici Europske unije.
Osim prekvalifikacije koja, kako nam je objasnio Mile Živčić, pomoćnik ravnatelja za razvoj obrazovanja odraslih, podrazumijeva prelazak iz jedne kvalifikacije u drugu postoje i razni programi osposobljavanja. Na primjer ekonomist se prekvalificira u računalnog tehničara. Oba su to zanimanja za koja školovanje traje četiri razreda.
'Osoba može promijeniti mjesto i područje rada, a da ne mora nužno završiti školovanje za novo zanimanje, već može temeljem prethodnog obrazovanja odabrati kraće programe obrazovanja odraslih: programe osposobljavanja ili programe usavršavanja. Tako se netko, recimo, može osposobiti za rukovatelja motornom pilom, bagerom, uzgajivača različitog bilja, za poslove njegovatelja/ice, za poslove dadilje, gerontodomaćice', rekao je Živčić.
Pokraj toga, odrasla osoba može nadograditi postojeća znanja na način da završi program usavršavanja. 'Npr. netko tko ima završenu školu iz područja elektrotehnike ili strojarstva može pomoću programa usavršavanja postati monter solarnih ili fotonaponskih sustava. Svi ti programi obrazovanja odraslih su programi formalnog obrazovanja i po njihovu završavanju polaznici dobivaju javne isprave', objašnjava Živčić.
A koliko sve to košta? 'Prekvalifikacija može koštati između 7.000 i 10.000 kuna, a to opet ovisi o veličini grupe koja pohađa prekvalifikaciju, o broju razlikovnih ispita za prelazak iz kvalifikacije u kvalifikaciju, te na kraju i o načinu izvođenja programa, izvodi li se redovitom nastavom, konzultativno-instruktivnom ili dopisno-konzultativnom nastavom. S druge strane, programi osposobljavanja i usavršavanja značajno su kraći pa samim time mogu biti i značajno jeftiniji. Najčešće od 2.000 pa do oko 10.000 kuna', kaže Živčić.
Programe obrazovanja odraslih u RH izvodi preko 500 različitih ustanova, od srednjih škola, pučkih otvorenih učilišta, raznih drugih učilišta i centara, veleučilišta, škola stranih jezika itd. Svi oni nose sa sobom javno priznatu ispravu. Koliko će ta isprava biti priznata u EU ovisi o postupku priznavanja inozemno stečenih kvalifikacija koji je propisan unutar svake zemlje članice. Donošenjem Hrvatskog kvalifikacijskog okvira napravit će se veliki korak prema olakšavanju prepoznavanja (ne nužno i priznavanja) naših kvalifikacija na europskom tržištu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook