Kako doći do novca za proizvodnju pršuta?

Mali proizvođači kažu kako na domaće poticaje teško mogu računati, ali i ovi europski su još golub na grani. Najveći im je problem, žale se, puno posla oko dobivanja europskog novca. I zakleti vegetarijanci bi danas su pali pred slasnim tek narezanim pršutom na sajmu u Sinju. Pršuti su stigli od Vukovara, preko Istre do Drniša. Europa bi htjela da je to sve sterilno, a narod voli dim domaće konobe. Kad smo kod domaćih navika, prolazi li pršut još kao sredstvo plaćanja? 'Bojim se da to više ne prolazi jer možeš završiti u bajbukani zbog pršuta', kažu u Sinju. Načinje ga se u posebnim prigodama: 'Kad žena ostavi muškarca, kad dolazi druga…'

Pročitajte i ovo KAKO GA ZAŠTITITI? Nestabilno vrijeme prijeti jednoj od slavonskih delicija: "Proizvodnja je postala znanost" NEKE SU I BACILI Klimatske promjene donijele glavobolju proizvođačima tražene hrvatske delicije, spas donosi tek prva prava bura

Mali proizvođači danas su snivali san i slušali predavanja vezana za IPARD program kojim Europa bespovratno pomaže proizvođačima. 'Mi smo više navikli raditi nego se baviti papirima', rekao je Pave Jarić iz Udruge Stari Mikanovci. Recimo, jednom nagrađivanom proizvođaču pršuta za urediti novi pogon u Dugopolju treba 120 tisuća eura. Pola bi uzeo u banci, pola se nada od IPARD -a. Ali ' nitko ne da 60 tisuća eura na lipe oči', rekao je Vlade Prančić, proizvođač iz Dugopolja.

Čulo se na sajmu kako otprilike treba omanji kombi pun stručno popunjenih dokumenata za tražiti taj novac od Europe. Hoće li uz pomoć upućenih stručnjaka sredstva opet dobiti samo povlašteni? No, na brige su danas zaboravili Drnišani koji su osvojili šampionsku na gradu sajma. 'Ministarstvo kulture sprema se zaštititi ime Drniški i Dalmatinski pršut, a možda i Krčki', rekao je Ante Reljanović, proizvođač iz Drniša. Drnišani recimo ističu, da se i za kraljevsku gozbu na engleskom dvoru još naručuje pršut iz njihova kraja. Pa neka svi znaju da su to naše dalmatinske bure sušile!