Poslovna neizvjesnost, gubitak posla, potresi, prepreke i izazovi samo su neki od problema s kojima smo se borili protekloj godini. U takvim trenucima često očajavamo i zamišljamo kako su drugi zasigurno sretniji, a onda nam se sreća okrene.

Galerija


Iako nitko ne zna što je zapravo sreća, ona se ipak može definirati.

Vezani članci Informer: Uvođenje Eura - 2 U završnoj smo fazi: Stručnjak otkriva kad bi Hrvatska mogla kunu zamijeniti eurom, kao i kakvu bi prednost mogli ostvariti građani Autobusi - 1 Gubici su enormni, a pomalo ostaju i bez sredstva za rad: ''Ne mičemo se s mjesta već 14 mjeseci..."

"Sreća se definira kao češće postojanje pozitivnih osjećaja nego negativnih. Sreća ne znači da mi nemamo loših trenutaka i da se mi koji puta ne osjećamo loše. Sreća znači samo da se češće osjećamo dobro", rekla Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta za društvene znanosti Ivo Pilar.

Taj je institute od 2015. do 2019. provodio istraživanje u kojem su kroz tri vala istraživanja anketirani isti sudionici.

"Naše istraživanje je pokazalo da se ljudima u godinu dana u prosjeku dogodi šest velikih pozitivnih događaja, a samo dva negativna. To su veliki životni događaji poput vjenčanja, završetak škole, smrt bliske. Tako da zapravo možemo reći da smo sretniji nego što smo skloniji misliti", rekla je Kaliterna Lipovčan.

Iako Hrvatsku ne možemo uspoređivati s bogatim zemljama, pokazalo sa da su Hrvati sretan narod.

"Činjenica je ipak da je financijsko stanje zemlje utječe na osjećaj sreće građana. S obzirom na prilike u kojima mi živimo i na naše ekonomske pokazatelje koji nisu uvijek bili sjajni, ja bih rekla da smo poprilično sretni", smatra Kaliterna Lipovčan.

"Najmanje je važan novac, a najvažnija je obitelj i odnosi među prijateljima", dodala je.

Hrvati se češće osjećaju dobro tijekom pandemije

Prema svjetskom izvješću o sreći, u kojem se sreća građana rangira između 149 svjetskih zemalja, Hrvatska se u 2020. godini popela sa 61. na čak 23. mjesto. Time se svrstala među 20 posto najsretnijih zemalja svijeta.

"U Hrvatskoj je najveći porast pozitivnih raspoloženja, pozitivnih emocija. U toj godini Hrvatska je zabilježila najveći porast u tom segmentu. Znači da smo se prijašnjih godina rjeđe osjećali dobro nego u vrijeme pandemije", rekla je Kaliterna Lipovčan.

Bitnu ulogu u tome je imao i osjećaj podrške i solidarnosti među ljudima u vrijeme teških trenutaka, zbog čega smo izražavali pozitivne osjećaje više nego ikada prije.

"Nije nam tako sjajna ni ekonomska situacija. Ništa nam se objektivno nije dogodilo. Dapače, dogodilo nam se loše, a mi smo izrazili zapravo te pozitivne osjećaje kojih prije možda nismo bili svjesni", objasnila je Kaliterna Lipovčan.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!