Premijer Andrej Plenković ocijenio je u četvrtak da je Vlada koja je danas na sjednici donijela osam uredbi kojima se reguliraju radna mjesta i koeficijenti za izračun plaća u državnoj i javnim službama napravila povijesnu reformu sustava plaća, tešku 1,63 milijardi eura.
Nije želio otkriti datum izbora.
"Kad bude, bit će. Sve je u roku, uopće ne razumijem čemu šušur. Jesmo dobili izbore za četiri godine? Postoji li razlog zašto bismo si skraćivali mandat? Jer oporba to očekuje? Nigdje nisam vidio da se parlamentarna većina prilagođava željama opozicije. Nije to demokratura ni diktatura, to su normalna pravila igre. Izmišljanje svega… bit će kad će bit, u zakonskom roku", rekao je.
Osvrćući se na nezadovoljstvo dva sindikata iz domene obrazovanja nezadovoljna uredbom - Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, komentirao je da nije primijetio da su ostali nezadovoljni niti imaju razloga biti nezadovoljni, kao niti ova dva.
"Nemaju razloga biti nezadovoljni niti predstavnici ovog sindikata jer se povećanje koeficijenata odnosi na sve, na profesore, učitelje, zaposlenike u visokom obrazovanju, službenike, namještenike i mislim da je ova reforma kada ju se pogleda smireno, bez ikakvih emocija, ogroman, veliki doprinos materijalnom, ekonomskom i socijalnom statusu zaposlenika", ustvrdio je premijer.
Novinari su premijera pitali o odnosu s EPPO-om.
"Prvo, taj ured ne postoji zbog zaposlenika, postoji zbog političke volje država članica, a Hrvatska je bila među prvima koje su to htjele, da nam je u interesu na razini EU imat jedan takav ured. Njegova je zadaća zaštita sredstava Unije. Ne želiko da itko zlorabi europska sredstva. Moja je vlada 2017. bila među prvima koja se uključila u mehanizam pojačane suradnje", rekao je.
"Što to govori? Govori o političkoj volji da ustrojimo takav mehanizam. Ako smo mi vlada koja želi da postoji takav ured, onda ne znam tko i na temelju čega to dovodi u pitanje", rekao je Plenković.
Pročitajte i ovo
"Vlada je za Hrvatsku u kojoj radi i djeluje EPPO. Podsjećam, ljudi misle da tamo rade neki stranci. Tu rade Hrvati, dojučerašnji zaposlenici DORH-a, Uskoka. Njih je sedam, sve su Hrvati. Naši ljudi rade svoj posao, samo što prate kako se troše europska sredstva. Mi to podržavamo", rekao je.
"To se događa radi nas, ne radi oporbe, medija...", rekao je Plenković.
Plenković je u četvrtak poručioi i kako je ostao zapanjen jer se glavna europska tužiteljica Laura Kovesi usudila komentirati njegovu izjavu oko istrage Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO)-a te je ustvrdio da je slučaj 3D snimanja nadležnost domaćih organa.
"Ja smatram kao pravnik, a i kao predsjednik Vlade da oni za ovaj slučaj (3D snimanja) nisu nadležni. Tvrdim sto posto da za ovo nisu nadležni, da bi bilo za DORH i USKOK vrlo nezgodno ako u ovom slučaju ostane nadležnost EPPO-a. Po toj logici nemamo više potrebe da imamo ni DORH ni USKOK", rekao je Plenković u izjavi medijima.
Nakon što su prema nalogu Ureda europskog javnog tužitelja, zbog postpotresnih 3D snimanja kulturne baštine, istražitelji nedavno ušli u Ministarstvo kulture, Plenković je otvorio pitanje nadležnosti tog ureda za istragu, tvrdeći da se radi o 3D postopotresnim snimanjima za koja su se koristila sredstva državnog proračuna, a ne i europska sredstva. No, na tvrdnje o mogućoj nenadležnosti EPPO-a potom je reagirala glavna europska tužiteljica Laura Kovesi poručivši da "vjeruje da niti jednom javnom dužnosniku u Hrvatskoj, a kamoli premijeru Hrvatske, nije cilj miješati se u istrage EPPO-a općenito", a posebno u tu istragu. Poručila je i kako je uvjerena da namjera toga nije bila "podržavati otvaranje paralelnih procesa o istim činjenicama kao onima koje istražuje EPPO, što bi dovelo do sukoba nadležnosti između EPPO-a i DORH-a i USKOK-a i naposljetku bi spriječilo EPPO da dovrši svoju istragu".
Plenković je istaknuo kako tvrdnje da za istragu nije nadležan EPPO, govori "u ime Vlade koja nije tu došla s ceste” i koja se ne da "impresionirati ničijom izjavom", a kamoli gospođe Kovesi.
"Ne, mislim da ovo što sam rekao je bilo toliko minimalno da sam ostao zapanjen da se uopće usudila to komentirati", rekao je odgovarajući na pitanje smatra li da se previše miješa u tu istragu.
Ponovio je do konkretne istrage oko 3D snimanja koje je Ministarstvo kulture naručilo od Geodetskog fakulteta, EPPO došao istražujući slučaj nenamjenskog trošenja europskog novca na Geodetskom fakultetu.
Ali i to da je "nedvojbeno utvrđeno, jasno kao dan, da je do 1 cent, do 1 euro, koji se potrošio za 3D snimanje, evo recimo katedrale koju ja gledam, za Geodetski fakulteti taj projekt isplaćen iz državnog proračuna", a ne iz europskog. Pri tom je rekao da je jedino što je relevantno za trošenje novca iz Fonda solidarnosti EU, "ono što se stvarno knjižilo, što se stvarno deklariralo i što je stvarno poslano u Europsku komisiju, u Opću upravu za regionalnu politiku".
Zbog toga je postavio pitanje zašto EPPO provodi tu istragu.
"Pitanje je zašto Ured europskog javnog tužitelja istražuje nešto što nije trošenje europskih novaca. To je pitanje za njih. Pitanje za DORH je da li oni i USKOK vide u svemu tome svoju nadležnost. A to nije pitanje za mene", poručio je Plenković.
Premijer kaže da nema ništa sporno u ponašanju i djelovanju ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek.
Pročitajte i ovo
"Ona je jedna od najzaslužnijih da se organizirala obnova državnih, javnih zgrada, kulturne i sakralne baštine. Ona je jedna od najzaslužnijih za brzu obnovu Zagreba i centra Petrinje", rekao je Plenković.
"Imputirati ovako medijski, politički odgovornost ministrice za nešto ovako je u najmanju ruku neumjesno. Što se tiče EPPO-a, ja smatram da oni za ovo nisu nadležni, to je 100 posto. Za DORH i USKOK bi bilo vrlo nezgodno ako u ovom slučaju ostane nadležnost EPPO-a. Onda nam ne trebaju DORH ni USKOK", rekao je.
Aktualno
HDZ-ovac o botovima: "Bogami, ja svaki dan u svojoj gostioni razgovaram o njima"
