Iako su se izbori očekivali početkom iduće godine, s obzirom na to da je stranka na čelu tada s Miroslavom Škorom osnovana 29. veljače 2020., a izbori se održavaju svake četiri godine, aktualni predsjednik Ivan Penava krajem srpnja donio je odluku da će se izborni Sabor održati već ove subote.
I od tada traje otvoreni sukob u stranci između dvije struje, one predvođene Penavom i druge, predvođene zamjenikom predsjednika Mariom Radićem, koja je ogorčena datumom izbora, ali prije svega načinom na koji se provode.
Za razliku od nekih drugih stranaka, u DP-u se na unutarstranačkim izborima ne glasa po principu jedan član – jedan glas, nego to pravo imaju delegati. Tako će predsjednika stranke, njegova zamjenika i članove Domovinskog odbora u zagrebačkom hotelu International u subotu birati 103 delegata.
Njih 43 to pravo ima zbog funkcije, kao članovi Domovinskog odbora, zastupnici u Saboru i EU parlamentu ili članovi Vlade, dok 60 izaslanika dolazi iz stranačkih podružnica, pri čemu je Središnje izborno povjerenstvo stranke (SIP) ono koje određuje kvote izaslanika po podružnicama.
Dva tabora
Kritiku takvom načinu izbora odmah je uputio predsjednik saborskog Kluba zastupnika i predsjednik zagrebačkog ogranka Igor Peternel, smatrajući način izbora nedemokratskim jer su podružnice sklone Penavi dobile veći broj izaslanika. Primjerice, volju članova zagrebačkog ogranka predstavljat će pet izaslanika, iz Osječko-baranjske će sudjelovati četiri, a Vukovarsko-srijemska podružnica imat će čak devet delegata, upozorio je.
Stranka se tako podijelila u dva tabora, a na čelo drugog je Mario Radić, dosadašnji Penavin zamjenik, kao glavni i jedini izazivač za preuzimanje vodstva stranke.
Za Penavinog zamjenika kandidirao se Stipo Mlinarić Ćipe, a za Radićeva upravo Peternel. Za članove Domovinskog odbora pristiglo je 48 kandidatura. Iz oba tabora posljednjih mjesec dana svakodnevno su pljuštale teške riječi, optužbe, čak i kaznene prijave, što bi, upozoravaju mnogi, moglo dovesti do raskola stranke.
"To ne dolazi u obzir"
Osim zamjerki na određivanje kvota, iz Radićeva tabora se boje i manipulacije glasovima tijekom izbora i pristranosti članova SIP-a jer su, ističu, sudjelovali u kampanji s Penavom.
"To da Izborno povjerenstvo, koje je sudjelovalo aktivno u kampanji jednog kandidata, broji samostalno glasove bez promatrača ne dolazi u obzir. Previše je stranka podijeljena i previše je teških riječi palo. Svjesni su da nemaju većinu, a mi nećemo dozvoliti da se glasačke kutije diraju i prenose“, kazao je Peternel za Hinu uoči izbora.
Podsjeća Penavu i gdje je bio dok su oni prije malo manje od četiri godine osnivali Domovinski pokret - u HDZ-u.
Josip Dabro, ministar, glavni tajnik stranke i član Središnjeg izbornog povjerenstva, koji je uz ostala dva ministra i devet od 11 saborskih zastupnika stao uz aktualnog predsjednika Ivana Penavu, ističe kako prema Pravilniku o postupku provedbe izbora DP-a ne postoji mogućnost promatrača koji bi nadzirali tijek glasanja i brojanja, ali predlaže kompromisno rješenje.
"Ako netko smatra da postoji mogućnost manipulacije, neka predloži javno glasovanje i ono će biti provedeno. Mislim kako niti jedna strana nema razloga da to ne podrži", izjavio je Dabro.
Kaže da kao glavni tajnik stranke ne želi dozvoliti bilo kakve probleme ili manipulacije na izborima koji moraju biti provedeni bez ikakvih sumnji, odnosno prema Statuta koji je na snazi.
Odluku o ranijim unutarstranačkim izborima Penava je opravdao činjenicom o nadolazećim lokalnim izborima u proljeće iduće godine, zbog čega bi, naglasio je, unutarstranački izbori par mjeseci prije kampanje bili loši. No, ujedno je smatrao i da jest vrijeme za preslagivanje u stranci.
Oba tabora uvjerena su u svoju pobjedu, nakon koje će odlučivati o daljnjim potezima, a Dabro poručuje: "život se nastavlja i poslije te subote i to svima mora biti jasno".
Pročitajte i ovo
Tko će ostati?
Prvi u Hrvatskoj: Žele se obračunati s gužvama pa će smanjiti broj određenih vozila - "On ide oko grada, izbaci telefon pa malo slika"
Pročitajte i ovo
Mnogi žive blizu Zagreba
Gotovo pola građana Hrvatske nema jedan od osnovnih uvjeta za normalan život: "U 21. stoljeću to je sramota"