Gotovo pola građana Hrvatske nema jedan od osnovnih uvjeta za normalan život: "U 21. stoljeću to je sramota"

Od pet stanovnika Hrvatske, statistički gledano, dvoje nema kanalizaciju. To su poražavajuće brojke. Po postotku priključenih stanovnika na sustav javne odvodnje pri samom smo dnu Europske unije. Desetak kilometara od metropole ima ljudi koji i dalje čekaju kanalizaciju.

"Imamo septičku jamu koju moramo od potresa ispumpavati svaka dva do tri tjedna. Ovisi, kako se napuni", rekla je Lidija Medulić iz Kobilića.

"U 21. stoljeću da mi nemamo kanalizaciju, to je sramota. Ja sam više od 20 godina tu, došli smo iz Njemačke, toga tamo nema. Kad padnu velike kiše, sigurno da se osjeti to jer tu idu mirisi iz rešetke, diže se to i osjeti se itekako", rekao je Jerko Jagustin iz istog mjesta.

Kažu, njihovo je mjesto idealno za život, a još im samo nedostaje sustav odvodnje."Prije dvije godine su stavili kanalizaciju i šahtove, ali nas nisu još prikopčali", rekla je Medulić.

Iz velikogoričke Odvodnje objašnjavaju da su proširili mrežu gotovo dvostruko, no još se mora rekonstruirati pročistač voda.

"Izgrađena mreža je pri kraju. U ishođenju je uporabnih dozvola i upravo smo donijeli odluku o odabiru izvođača za rekonstrukciju i dogradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Time prelazimo na treći stupanj pročišćavanja", rekao je Krunoslav Višić, direktor VG Vodoopskrbe.

Radi se o modernom uređaju pa će građani još morati pričekati na kanalizaciju. "Taj uređaj će bit gotov tek za tri do četiri godine. U tom momentu ćemo moći priključiti nove korisnike", rekao je Višić.

Mreža se, kažu iz Hrvatskih voda, stalno povećava. Ipak, pri dnu smo u Europskoj Uniji dok je, recimo, u Danskoj najviše stanovnika priključeno na sustav javne odvodnje - njih 92 posto, kod nas je tek 59 posto stanovnika.

Najviše je priključenih, 92 posto, u gradu Zagrebu, slijede Osječko-baranjska i Istarska županija. Najmanje je priključenih u Krapinsko - zagorskoj i to tek 26 posto stanovnika.

"Situacija nije idealna, mreža je dosta stara, 50 do 70 godina, u nekim većim gradovima moguće i više od toga. Problem je što se cijevi razmiču, imamo potrese i slično i mnoge druge utjecaje. Dolazi i do eksflitracije, voda nam bježi iz sustava odvodnje", rekao je Domagoj Nakić s Katedre za zdravstvenu hidrotehniku i okolišno inženjerstvo na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Na sustav pročišćavanja otpadnih voda priključeno je 43 posto stanovništva, a baš tome Europa pridaje puno važnosti.

"Tu se onda opet nastavljamo i na održivi razvoj, efikasno korištenje resursa itd. Mogućnosti ponovnog korištenja, recikliranja otpadne vode što je danas trend u svijetu, a kod nas je još daleki san. Ali kažem, radi se i u tom smjeru jako puno", dodao je Nakić.

Planira se postrožiti postojeće uvjete pročišćavanja, ali i uvesti novi, četvrti stupanj, a to znači da je pred Hrvatskom još puno posla.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.

Pročitajte i ovo Izvor zaraze i smrada Ovo nije za svačiji želudac! Zidovi su natopljeni izmetom, a fekalije se izlijevaju iz stana: "Jednom sam se poskliznula..."

Pročitajte i ovo Užasan napad Strava u turističkom raju: U moru pronašli tijelo dječaka bez glave, ubrzo je postalo jasno tko je ubojica