Danima nam dolaze nestvarne slike iz Sirije i Turske. Srušeni gradovi, teške sudbine, deseci tisuća onih koji su poginuli. I već sada pitanja: Je li moglo drukčije? Ili barem s manje žrtava?

Galerija Provjereno: Gradnja za potres - 1 Provjereno: Gradnja za potres - 2 Provjereno: Gradnja za potres - 3 +9 Provjereno: Gradnja za potres - 4

U Turskoj su već počela uhićenja građevinskih poduzetnika. Sumnja se da se gradilo kako se htjelo ne poštujući sve pravilnike i zakone. Slični problemi - srećom s neusporedivo manje žrtava, podsjećaju na Hrvatsku, odnosno Banovinu i Zagreb. Mnogi se pitaju: U kakvim zgradama mi živimo? Kakva je njihova kvaliteta gradnje? Koliko su sigurne? Po odgovore ekipa Provjerenog otišla je u laboratorij. Jedini takav u našoj zemlji. Mjesto na kojem se stvaraju umjetni potresi i testira baš svaki dio konstrukcije i materijala pri gradnji! Priču donosi Ema Branica.

Prizori koje rijetko tko može izbiti iz glave. Puknuće Zemljine kore gotovo biblijskih razmjera. Izbrisani čitavi gradovi. Tuga i strah. Bio je jedan od najsnažnijih, razornijih… Trajao je dugo. Predugo. 40 tisuća života predugo. Zgrade su još uvijek grobovi.

U ovoliko vremena koliko je prošlo nemoguće je razmaknuti sve te katove naslagane jedne na druge.

Spašavanje u Turskoj - 4 VIDEO Čudo pod ruševinama! Tinejdžerica preživjela jedanaest dana: "Izgledala je dobro. Otvarala je i zatvarala oči"

Pao dimnjak u Bašćanskoj Dragi Zbog potresa se zapalila kuća, građani u panici zvali vatrogasce: Oštećeni i objekti u epicentru

"Kako su pale? Prvo, potres je bio iznimno jak, druga stvar, većina tih zgrada koje su srušene nije napravljena u skladu s njihovim važećim propisima, štedjeli su na materijalu, korišteni su možda neadekvatni materijali", rekao je Nikola Grgić, voditelj Laboratorija za potresna ispitivanja Građevinskog fakulteta u Splitu.

Očaj je sve veći, broj žrtava premašio je onaj nakon potresa koji su imali 1999. godine. U njemu je poginulo 17 tisuća, a ozlijeđeno 44 tisuće ljudi. Srušilo se 20 tisuća zagrada, a izvještaju su navodili kako je 120 tisuća kuća nepovratno oštećeno. Čini se da se povijest ponavlja. 

"Ovaj potres pokazuje da se ništa nije promijenilo od potresa iz 1999. godine", kazala je volonterka iz Turske.

Nakon tog potresa Turska uvodi takozvani porez za potres - novac koji se trebao potrošiti na prevenciju katastrofa i razvoj hitnih službi.

Trenutak potresa na Krku VIDEO Pogledajte trenutak snažnog potresa na Kvarneru: Stijene su padale u more

Radi se o procijenjenih 4,6 milijardi dolara. Tadašnja vlada gubi izbore i na vlast dolazi Erdogan.

No izgleda da ni ovi bivši u prijašnjem katastrofalnom potresu nisu bili ništa bolji. Iste kritike sada upućuju građani i bjesne na vladu jer spasioci nisu stigli dovoljno brzo. 

U usporedbi sa zagrebačkim potresom ovaj je bio 5 tisuća puta jači. Usporediv je s atomskim bombama, i to nekoliko njih odjednom. Ali ako se drži pravila struke, ne bi trebalo biti žrtava. Ili barem ne u tolikom broju!

Otac drži ruku svoje umrle kćeri - 4 Potresna ispovijest oca čija je fotografija obišla svijet, izgubio je još šest članova obitelji: "Živ sam, ali se iznutra osjećam mrtav"

Ogoljen je nered na koji građani upozoravaju godinama.

"Bio je jedan tvit prije dvije ili tri godine, žena je objavila sliku zgrade ili zgrade njezine obitelji i rekla da je netko izrezao dva stupa iz zgrade kako bi napravio supermarket i kako će to prouzročiti probleme. I molila je za pomoć i reakciju, pokušala je to čak i sudskim putem riješiti i učiniti nešto u vezi s tim. I sada imamo sliku te iste zgrade, jedina se od četiri uokolo ona srušila. Jer su odstranili stupove", ispričala je volonterka iz Turske.

Dogodilo se ono što se nipošto ne bi smjelo dogoditi - efekt pancakeinga, odnosno katovi zgrada naslagali su se jedni na druge poput palačinki. I to tisuće zgrada.

"Prizemlja koja su ošupljena, koja nisu adekvatno projektirana ni izvedena, gdje imamo veliku masu od 6,7 katova na prizemlju koje je na stupovima koji nisu adekvatno dimenzionirani, koji nisu adekvatno projektirani i dolazi do takvog efekta neduktilnog rušenja, mi to tako kažemo u građevinskoj praksi. Sve građevine koje mi projektiramo moraju imati duktilni lom, to znači da bi trebale najaviti svoj slom. Da se događaju deformacije prije nego što se građevina naglo sruši", rekao je Ivan Banović s Građevinskog fakulteta u Splitu.

Potres na Krku Seizmolog Kuk nakon potresa na Krku: "Ovo je aktivno seizmološko područje, bit će ih još"

Drugim riječima, da se poštuju pravila struke, zgrada bi trebala ostati stajati dovoljno dugo da nema žrtava. Na to zašto su se srušile utječe više faktora - od samog potresa, serije i jačine naknadnih potresa, tla na kojem se gradilo, materijala, projekta zgrade i nestručnih intervencija na objektu.

Platforma koja simulira potres

Kako izgleda ispitivanje otvora na konstrukcijama i stupova na jedinoj takvoj potresnoj platformi u Hrvatskoj, zna laboratorij Građevinskog fakulteta u Splitu.

"Napravimo stvarne uzorke od stvarnih materijala i opteretimo ih stvarnim potresom i vidimo kako se ponaša i na osnovu tog ponašanja donosimo zaključke za projektiranje nekih budućih konstrukcija", rekao je Nikola Grgić, voditelj laboratorija Građevinskog fakulteta u Splitu.

Iako je platforma koja simulira potres dimenzija 4 puta 4 i može se opteretiti s 20 tona, uzorke građevina rade u umanjenom mjerilu. Projektiranje je egzaktna znanost. Brojke i izračuni. Dakako, postoji mogućnost pogreške, ali je u konačnici ne bi trebalo biti jer je u gradnju uključeno više različitih struka.

"Od projektanta, revidenta, nadzornog inženjera izvođača, tako da svi sudionici gradnje snose odgovornost i odgovorni su u slučaju neke havarije", rekao je Ivan Banović s Građevinskog fakulteta u Splitu.

Projekt je taj koji određuje baš sve, do detalja o tome kakav će se materijal koristiti. U Turskoj se beton primjerice pretvorio u prah.

"Tijekom gradnje, prilikom svakog betoniranja obavezno je uzeti uzorke, ovlašteni laboratorij uzme uzorke, ispita ih i da izvještaj o ugrađenom betonu i, naravno, prije nego što se građani usele, treba vidjeti, konkretno za beton, je li beton konkretno odgovarajuće klase ili nije", rekao je Nikola Grgić.

Generalno su u Hrvatskoj, govori profesor Grgić, stroge procedure i većina ih se zaista pridržava. Počevši od iskopne jame u kojoj će se graditi, koja se također analizira: "To je jedan od bitnih faktora za nosivost i stabilnost objekta, karakteristika tla na kojem se gradi, recimo naši propisi razlikuju šest kategorija tla."

Jednako kao što se u projektiranje uračunava i ubrzanje tla. Seizmolozi rade potresne karte koje projektanti moraju uvrstiti u izračun. Tako su, i to u suradnji s Hrvatskom zakladom za znanost i turskim profesorima, radili istraživanje seizmičke izolacije na manjim objektima - tipa kuće. To je ujedno bio i Ivanov doktorski rad.

Istraživao je što bi se dogodilo na primjerima tradicionalne gradnje u Dalmaciji kada bi se prije izgradnje temelja stavljao poseban sloj.

"I s tim slojem kamenih oblutaka i kamenog pijeska ispitivali smo koliko oni utječu na smanjenje potresnih sila na takve manje građevine", kaže Ivan Banović.

"U Hrvatskoj je dosta novih mostova rađeno indirektno na seizmičkoj izolaciji, rađeni su na elastomernim ležajevima koji služe za smanjenje potresnih sila, ali primarna im je namjena da smanje temperaturna naprezanja na stupovima", objašnjava.

Jer na sve objekte dakako utječe atmosfera i bez potresa. I dok se mostovi i infrastrukturni objekti grade s vijekom trajanja od stotinu godina, zgrade se projektiraju na vijek trajanja od minimum 50 godina, naravno uz uzdržavanje.

Ojačavanje postojećih objekata

Tek nakon naših potresa u Zagrebu i na Banovini počelo se raspravljati o seizmičkoj otpornosti i ojačavanju postojećih objekata. Tako je ekipa s građevinskog fakulteta u Zagrebu radila istraživanje još 2015. godine.  Prijedlog je bio obnavljati fasade uz pomoć EU fondova da se napravi i seizmičko ojačavanje. To se nije dogodilo.

"Napravili smo iste greške kao i Talijani, oni su tek nakon četiri-pet potresa, nakon što je škola pala i nažalost ubila djecu, počeli raditi. Tek je to bio šah-mat političarima, koji su morali kontinuirano investirati da bi se to promijenilo", kaže Josip Atalić, voditelj statičara.

Sve što su u tom istraživanju zaključili i ostvarilo se prilikom potresa - stradale su škole i bolnice, zgrade su imale znatna oštećenja.

Ali ima i još jedan problem.

"Imali ste situaciju prije sedam-osam godina da je mnoštvo objekata legalizirano, objekti koji su legalizirani znači da su prije bili nelegalni, znači da je tu zaobiđen zakon. Sad je pitanje jesu li rađeni po pravilima struke, jesu li se poštovali propisi prilikom gradnje takvih objekata", rekao je Nikola Grgić.

Tu nam je i potres na Banovini očitao lekciju, kao i Turcima. Osim što se od 1999. godine netransparentno trošio porez za potres, dodatni faktor koji je pridonio katastrofi jest i amnestija za nepoštovanje građevinskih propisa iz 2018. godine.

Uoči predsjedničkih izbora milijuni su objekata legalizirani, gradilo se, nadograđivalo i znalo da će im grijesi biti oprošteni. Zamišljeno je to kako bi se pomoglo sirotinji oko kuća, a svoj zamah tu su uzele i građevinske tvrtke.

Sad snimke uhićenja obilaze zemaljsku kuglu, jer rušile su se i novije zgrade - one koje se ne bi trebale srušiti. Izuzetak je grad Erzen.

Imaju oštećenja, ali nema žrtava. Gradonačelnik je, tvrdi, bio nemilosrdan prema bespravnoj gradnji, a seizmolozi dodaju da ih spasila i pozicija grada i tlo ispod njega.

Hrvatska potresna karta predviđa potrese do 7 po Richteru, i to za južno područje. Ako nam se dogodi, pitanje je što bi i kako bilo.

"Stvar vam je filozofije, koliko novca vi želite uložiti. Ako vi kao investitor želite da vaša zgrada nema oštećenja poslije, to je isto moguće, samo to treba platiti ugradnjom više materijala, odabirom drugačijih statičkih sustava koji će u principu biti minimalno ili nimalo oštećeni tijekom očekivanih potresa", rekao je Nikola Grgić, voditelj laboratorija Građevinskog fakulteta u Splitu.

Turska katastrofa kombinacija je razorne moći prirode i ljudske gluposti, nemara, kriminala. Trebat će mjeseci da žrtve otkopaju iz ruševina, da se dozna točan broj stradalih. Na potres se ne može utjecati. Ne može se predvidjeti, a kamoli spriječiti. No je li se mogla tragedija ovih razmjera? Pitanje je to koje mnogi opravdano postavljaju. 

Emisiju gledajte četvrtkom navečer na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr
 

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI
Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju