"U Hrvatskoj je trenutno registrirano oko 6700 opijatskih ovisnika koji su na supstitucijskoj terapiji, te još oko 1500 koji su ovisni o drugim sredstvima. Devedeset posto ovisnika pokriveno je sa supstitucijskom terapijom, pa nam istraživanje u kojem je sudjelovalo 373 ispitanika služi za evaluaciju programa, da vidimo što valja, a što treba mijenjati radi poboljšanja sustava", rekao je predsjednik Hrvatskog društva za alkoholizam i druge ovisnosti HLZ-a Zoran Zoričić, ujedno glavni istraživač i voditelj projekta.
Malo ovisnika ostaje na ulici
Rezultati istraživanja pokazuju navike i ponašanje ovisnika, pa se na temelju toga mogu kvalitetno analizirati obrasci ponašanja ovisnika i stanje u sustavu njihova liječenja, te tako donijeti relevantne preporuke za daljnji razvoj i unapređenje sustava za liječenje ovisnosti.
"Sustav daje dobre rezultate utoliko što obuhvaća najveći dio ovisnika. Mali dio njih ostaje na ulici, i to relativno kratko jer brzo postaju dio sustava. Njihov ulazak u sustav znači puno manju stopu predoziranja i zaraženosti nekim bolestima kao što su AIDS, hepatitis B i C. To predstavlja značajnu financijsku uštedu za društvo i znatno manje kriminala na ulici jer manje toga dođe na crno tržište", kaže Zoričić.
Dio ovisnika zamjensku terapiju nastoji unovčiti na crnom tržištu i od toga živjeti, pa su zainteresirani da uvijek dobiju veću dozu od realne. "Stalno smo u bitci s njima da to iskontroliramo i da višak terapije, a to se najviše odnosi na metadon, ne dospije na crno tržište", ističe Zoričić.
Ovisnost je ozbiljna kronična i recidivirajuća psihijatrijska bolest, koja predstavlja značajan javno-zdravstveni i društveni problem jer je nije moguće izliječiti, već samo zaliječiti kod 60-70 posto ovisnika, napominje Zoričić.
Ovisnici imaju i druge dijagnoze
Istraživanje je potvrdilo sve što je poznato posvuda u svijetu - da ovisnici u visokom postotku imaju i druge psihijatrijske dijagnoze - poremećaje ličnosti, depresivne i anksiozne poremećaja, te nešto manje psihotične poremećaje, rekla je suradnica na istraživanju Zrinka Ćavar iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.,
Ti poremećaji otežavaju liječenje ovisnika i svakodnevnu skrb o njima, pa se, uz farmakoterapiju, provode psihoterapije i socijalne intervencije u koje se uključuju obitelji i drugi.
Zahvaljujući niskoj zahtjevnosti za ulazak u liječenje i lakoj dostupnosti liječenja, prosječna dob osoba oboljelih od opijatske ovisnosti pri ulasku u sustav liječenja je oko 26 godina, što je prosječno šest godina ranije od ostalih zemalja EU-a, a to omogućuje ovisnicima da se bolje oporave i integriraju u društvo.
Istraživanje je provedeno u suradnji sa županijskim službama za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, Poliklinikom KBC-a Sestre milosrdnice, PB-a Vrapče, PB-a Sveti Ivan, te nevladinih organizacija u 12 gradova širom Hrvatske, uključujući Zagreb, Zagrebačku županiju, Split, Zadar, Šibenik, Dubrovnik, Pulu, Rijeku, Osijek, Vinkovce, Varaždin i Čakovec. (Hina)
