Potrošači se najviše žale na cijene komunalija i hrane

Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača u posljednje vrijeme potrošači se najviše žale zbog povećanja cijena komunalnih usluga, konkretno vode i smeća, često to rade i zbog cijena hrane, a mnoštvo njihovih pritužbi izazvalo je i povećanje cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja.

tri vijesti o kojima se priča OČEVID U TIJEKU Poginuo motociklist, cesta zatvorena za promet POZNATI DETALJI Trump otkrio što mu je prva dama rekla nakon pucnjave PUCNJAVA NA VEČERI FOTO Objavljeno tko je napadač na svečanoj večeri u Washingtonu: Otkrio je tko su mu bile mete

U posljednje vrijeme najviše pritužbi imamo na povećanje cijena komunalnih usluga, konkretno vode i smeća, kazala je za Hinu predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Ana Knežević dodavši kako u tom pogledu potrošači nemaju puno izbora, piše Paulo Simić.

Odluku (o poskupljenju) donosi davatelja usluga, uz suglasnost nadležnog općinskog ili gradskog vijeća, potrošači nemaju izbora već moraju platiti tu cijenu, kaže Knežević.

Cijene hrane također su često predmet pritužbi potrošača, ali tu nažalost nema pomoći, dodala je.

Potrošači samo mogu odlučiti – kupiti ili ne

''Osim cijena za 100 proizvoda koje je Vlada ograničila svojom odlukom, sve ostale trgovci slobodno formiraju, a mi potrošači možemo samo odlučiti hoćemo li to kupiti po toj cijeni ili ne'', ističe.

Prema redovnom mjesečnom istraživanju portala za usporedbu cijena Koliko.hr, u suradnji s HUZP-om, temeljna prehrambeno-higijenska košarica koja obuhvaća 51 najnužniji proizvod, u ožujku je iznosila 489,53 eura (nacionalni prosjek za četveročlanu obitelj).

Standardna prehrambeno-higijenska košarica, koja uključuje 77 artikala i odražava stvarne potrošačke navike hrvatskih kućanstava, prosječno je koštala 736,88 eura. U odnosu na rujan prošle godine, ta je košarica skuplja za 14,21 eura, a temeljna 3,35 eura više.

I povećanje cijene dopunskog osiguranja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), potaknulo je brojne potrošače da se prituže, posebno oni koji su jednokratno uplatili policu za cijelu godinu da bi ih HZZO potom zatražio da nadoplate razliku do nove cijene od 15 eura mjesečno.

Zbog dopunskog se obratili saborskom odboru

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača takav potez smatra nezakonitim i nedopustivim, zbog čega se zajedno s još šest udruga obratila saborskom Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku.

Zahtijevaju da HZZO odustane od potraživanja razlike u cijeni za sve police koje su plaćene unaprijed u cijelosti te da omogući naknadni  roka za raskid ugovora bez otkaznog roka za sve osiguranike koji nisu primili službenu pisanu obavijest o poskupljenju.

Kada je riječ o potencijalnim mjerama kojima bi se smanjila godišnja stopa inflacije, Knežević poziva na veći angažman Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN)

''Treba napraviti analizu po uzoru na agenciju u Nizozemskoj, koja je išla istraživati zašto su cijene u toj zemlji za iste proizvode više nego u susjednim zemljama'', preporučila je.

Usporedbe radi, navela je kako je povrće za juhu prije četiri godine, 2022. stajalo pet kuna, a sada stoji dva eura i više. Kilogram janjetine građani su te godine plaćali 40 kuna, a sada plaćaj od 14 do 20 eura po kilogramu.

''Potrošnja u Hrvatskoj raste više od 40 mjeseci uzastopno, ali kupuju samo oni koji imaju novaca. Većina umirovljenika i zaposlenih nemaju previše novca za trošiti, već samo za ono osnovno'', tumači Knežević.

Poduzetnici: Trošak na kraju uvijek dolazi do potrošača

Iz udruge Glas poduzetnika kažu da poduzetnici i obrtnici cijene najčešće dižu kad im rastu troškovi, a to su prije svega plaće, energija, najam, sirovine, transport i razna druga davanja.

''Posebno je izražen problem rada. Zbog iseljavanja i manjka radne snage, poslodavci se bore za radnike i plaće prirodno rastu. To je razumljivo i nužno, ali taj trošak se onda mora negdje pokriti'', ističu.

Navode pritom kako rast plaća mora pratiti rast produktivnosti, te kako ''dugoročno nije održivo imati plaće kao u razvijenim zemljama, a znatno nižu produktivnost''.

Visoku stopu inflacije vide kao rezultat više čimbenika, ovisnost o uvozu, posebno hrane, zatim prevelika oslonjenost na turizam gdje se cijene prilagođavaju kupovnoj moći gostiju iz bogatijih zemalja te rast javnih troškova.

''Ako želimo smanjiti inflaciju, ključ je u jačanju domaće proizvodnje, smanjenju administrativnih i parafiskalnih opterećenja, digitalizaciji i učinkovitijoj državi'', istaknuli su iz te uduruge.

Naglašavaju i kako inflacija nije samo posljedica globalnih kriza. „Ona je i odraz strukture gospodarstva i odnosa prema poduzetništvu. Ako se poduzetnike opterećuje, taj trošak na kraju uvijek dolazi do potrošača'', rekli su iz Glasa poduzetnika.