Prošla godina je za pčelare i medare bila uspješnija nego su se nadali. Pandemija je potaknula građane da – osim domaćeg mesa, voća i povrća – kupuju i domaći med. U Hrvatskoj trenutno radi 11 tisuća pčelara, a najviše se proizvodi bagremov i cvjetni med.
"Naše regije, naš kontinent je takav da je prirodno savršen. Imamo zone Slavonije, središnje Hrvatske, Dalmacije, tako da i po tim zonama imamo različite vrste medova. Ima jako puno cvijeća i bilja, možda se radi čak i o nekakvih 50-60 vrsta, što bismo mogli izvući kao nekakve kontinentalne vrste medova", rekao je Dražen Kocet, član Upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza.
Iz Hrvatskog pčelarskog saveza ističu kako nisu zadovoljni prodajnom cijenom meda jer je daleko ispod realne i kvalitete koju hrvatski med ima. Ipak, kupci još uvijek često plaćaju previsoku cijenu meda upitne kvalitete.
"Uvoz je uvijek bio taj koji je trgovcima bio najzanimljiviji. Što jeftinije kupe, to skuplje prodaju i više zarade. Ono što mi u Hrvatskom pčelarskom savezu unazad par godina radimo jest da se borimo da kupcu pojasnimo i objasnimo. Mislim da smo čak učinkoviti u tome da je naša kvaliteta meda daleko ispred te uvozne količine meda", rekao je Kocet.
Pčelari tvrde da nema potrebe za uvozom meda
Uvoz meda je 2018. godine iznosio 2000 tona. No, Hrvatska proizvede oko 8000 tona meda, zbog čega nema nikakve potrebe za njegovim uvozom.
"Imamo resurse, imamo kapacitete. Godine 2019. smo došli na 1500 tona. To nije nekakav značajan pad, ali je zanimljiv i osjetljiv. I 2020. godine imamo podatke iz prvih pet mjeseci iz nekakvih mjerodavnih institucija da je taj uvoz pao na nekakvih 500 tona", rekao je Kocet.
Upravo zbog inicijativa i promocije domaćeg meda došlo je do pada u uvozu, dok je izvoz meda u 2019. godini iznosio 500 tona.
"U ovih prvih pet mjeseci 2020., za što imamo podatak, izvezli smo svega 145 tona meda, Ja bih mogao to pripisati možda i tim našim rezultatima: ljudi su više meda prodali na kućnome pragu, što mi zagovaramo zadnjih par godina, a imali su manje viškova koje su mogli izvesti", smatra Kocet.
Pčelari su financijski iscrpljeni
Jedan je dio pčelara zabilježio gubitke između 30 do 40 posto pčelinjih zajednica, dok su drugi izgubili sve, a jedna pčelinja zajednica vrijedi oko 700 kuna.
"To možemo pomnožiti sa sto zajednica i gubitkom od 20, 30, 50 kila meda u toku godine. Gubici su bili dosta veliki tako da su pčelari ove godine pretrpjeli jako velike štete i iscrpili su se financijski", rekao je Kocet.
Pročitajte i ovo
Zbog loših vremenskih uvjeta biljke imaju tek pokoji cvijet, zbog čega pčele nemaju posla, a ni hrane. Pčelari zbog toga troše veliki novac na šećerne sirupe kako bi pčele preživjele.
"Zima, kiša, snijeg uz katastrofalni potres u Sisačko-moslavačkoj županiji. Samo smo u jednoj županiji izgubili 6000 pčelinjih zajednica zbog potresa, a onda je došlo hladno, ružno proljeće bez paša, bez nekakvog razvoja normalnoga, s popratnim bolestima", rekao je Kocet.
Oprašivači europskoj poljoprivrednoj industriji godišnje doprinose s više od 22 milijarde eura te je važnost pčela u poljoprivrednom sustavu neizmjerna.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!
