Direktor CIA-e John Ratcliffe ovoga je tjedna u strogoj tajnosti boravio u Moskvi, gdje je ruskom vodstvu iza zatvorenih vrata iznio nepovoljnu procjenu daljnjeg razvoja rata protiv Ukrajine. Istodobno je pozvao rusku stranu da pristane na dogovor prije nego što se vojni i gospodarski položaj Rusije dodatno pogorša, navode sadašnji i bivši američki dužnosnici.
Ratcliffe je američku procjenu prenio Aleksandru V. Bortnikovu, ravnatelju ruske Federalne sigurnosne službe (FSB). Ipak, tijekom razgovora nije iznio konkretne prijetnje niti naveo kakve bi posljedice Rusija mogla snositi ako predsjednik Vladimir Putin odbaci njegovu procjenu i odluči nastaviti rat.
Analitičari CIA-e već dulje vrijeme sumnjaju da Putin od svojih savjetnika ne dobiva potpuno otvorene i realistične procjene o razvoju rata, kao ni o vojnoj, gospodarskoj i političkoj cijeni koju Rusija zbog njega plaća.
CIA već godinama održava komunikacijske kanale s FSB-om, kao i s ruskom Vanjskom obavještajnom službom (SVR), navodi u svojem izvješću New York Times.
Prema riječima američkih dužnosnika, Ratcliffeov obavještajni kanal komunikacije s Bortnikovom djeluje usporedno s odvojenim kontaktima koje su Trumpov izaslanik Steve Witkoff i predsjednikov zet Jared Kushner uspostavili s drugim visokopozicioniranim Putinovim savjetnicima.
Dio američkih dužnosnika smatrao je da bi Putin, koji je i sam karijeru gradio u obavještajnom sustavu, poruci direktora CIA-e mogao pridati veću važnost nego upozorenjima koja mu stižu uobičajenim diplomatskim kanalima. Očekivali su da bi takvu procjenu mogao smatrati vjerodostojnijom, ozbiljnijom i hitnijom.
U četiri oka
Tijekom većeg dijela prošle godine Trump i dio njegovih najbližih suradnika bili su uvjereni da je ruska pobjeda nad Ukrajinom na bojištu praktički neizbježna. Takvu su procjenu temeljili ponajprije na znatno većem broju stanovnika Rusije, kao i na činjenici da Moskva raspolaže velikim nuklearnim arsenalom.
Razvoj događaja na bojištu, međutim, nije potvrdio takva očekivanja. Ruske snage pretrpjele su iznimno velike gubitke, dok je njihovo napredovanje na bojištu u međuvremenu gotovo potpuno zaustavljeno.
Za sada nije poznato znači li poruka koju je Ratcliffe prenio ruskoj strani i najavu promjene američke politike prema Rusiji ili Ukrajini.
Njegov tajni posjet Moskvi predstavlja najnoviji pokušaj Trumpove administracije da ponovno pokrene pregovore koji su se našli u slijepoj ulici. Istodobno je sve očitije da Ukrajina ne namjerava odustati od borbi na istoku zemlje, čak ni u okolnostima smanjene američke vojne pomoći.
Nakon Trumpova povratka na vlast Sjedinjene Države postupno su smanjivale vojnu pomoć Ukrajini. Zbog toga je Kijev prisiljen u sve većoj mjeri oslanjati se na potporu europskih partnera.
CIA je, unatoč promjenama u američkoj vojnoj pomoći, zadržala blisko obavještajno partnerstvo s Ukrajinom, koje je uspostavljeno prije više od deset godina.
Poruka koju je Ratcliffe tijekom razgovora u četiri oka prenio Bortnikovu u velikoj se mjeri podudara s procjenama koje je direktor CIA-e posljednjih mjeseci iznosio i javno.
Ratcliffe je prošlog mjeseca otvoreno govorio o velikim gubicima ruskih snaga te o ograničenoj sposobnosti Moskve da ostvari značajniji napredak na bojištu. Pritom je ustvrdio da je očekivani životni vijek ruskog vojnika nakon dolaska na prvu crtu bojišta kraći od 35 minuta.
Također je naveo da je Rusija tijekom 18 mjeseci, koliko se nalazi na čelu CIA-e, uspjela osvojiti tek približno jedan posto ukupnog teritorija Ukrajine. Takav razvoj situacije Ratcliffe je povezao s ukrajinskim "majstorskim ovladavanjem" tehnologijom bespilotnih letjelica.
Prije sastanka s Bortnikovom u Moskvi Ratcliffe je razgovarao s ukrajinskim kolegama. Tom ih je prilikom uvjerio da će tijekom susreta ispitivati ruska stajališta te da neće u ime Ukrajine nuditi ustupke Moskvi.
Diskretni glasnik
Europski diplomati procjenjuju da bi se tijekom predstojećih zimskih mjeseci mogao pojaviti prostor za postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine. Takva očekivanja temelje prije svega na činjenici da je ruska ofenziva u Donbasu uglavnom zaustavljena, ali i na sposobnosti Ukrajine da napadima bespilotnim letjelicama nastavi nanositi ozbiljnu štetu ciljevima na ruskom teritoriju.
Pojedini europski dužnosnici zbog toga su posljednjih mjeseci pritiskali Trumpovu administraciju da pregovaračkom timu koji pokušava uvjeriti Moskvu da pristane na mirovni sporazum priključi visokog američkog dužnosnika zaduženog za nacionalnu sigurnost. Smatrali su da je potreban predstavnik koji bi ruskom vodstvu mogao prenijeti izravnu i oštru poruku poput one koju je Ratcliffe ovoga tjedna iznio u Moskvi.
Ukrajinska strana Witkoffa i Kushnera već dulje vrijeme smatra pretjerano bliskima ruskoj strani. Ratcliffea, koji godinama zagovara čvršći pristup Moskvi, u Kijevu doživljavaju kao mogućeg neutralnijeg posrednika.
Trump se Ratcliffeom već u nekoliko navrata koristio kao diskretnim izaslanikom za osjetljive diplomatske i sigurnosne misije.
U siječnju je Ratcliffe postao prvi dužnosnik na razini člana američke vlade koji je posjetio Venezuelu nakon što su američke snage za posebne operacije zarobile predsjednika Nicolása Madura.
Nekoliko mjeseci poslije, u svibnju, otputovao je na Kubu. Tamošnjem je vodstvu iznio izrazito nepovoljnu procjenu stanja kubanskoga gospodarstva, koje je teško pogođeno američkom naftnom blokadom. Kubanske vlasti pritom je pozvao da provedu niz opsežnih političkih i gospodarskih reformi prije nego što se stanje u zemlji dodatno pogorša.
Prvi sastanak
Izravni sastanci čelnika američkih i ruskih obavještajnih službi tijekom posljednjih nekoliko godina bili su rijetki i održavali su se neredovito, uglavnom u trenucima posebno izraženih sigurnosnih napetosti između dviju država.
U studenome 2021. tadašnji direktor CIA-e William J. Burns osobno je otputovao u Moskvu, gdje se sastao s Bortnikovom i drugim visokim ruskim dužnosnicima. Cilj njegova posjeta bio je upozoriti Putina da ne pokreće invaziju punog opsega na Ukrajinu.
Godinu dana poslije, u studenome 2022., Turska je u Ankari bila domaćin izravnog sastanka Burnsa i Sergeja Nariškina, čelnika ruske Vanjske obavještajne službe.
Američke obavještajne službe prije tog sastanka presrele su rusku komunikaciju koja se odnosila na moguću uporabu nuklearnog oružja. Prema američkim procjenama, Moskva je razmatrala takvu mogućnost kao način zaustavljanja ukrajinskog napredovanja tijekom tadašnje protuofenzive. Burns je tijekom razgovora upozorio Nariškina da bi Rusija snosila ozbiljne posljedice ako ostvari takvu prijetnju.
Putin SAD smatra oslabljenim?
The Washington Post piše pak da je posjet Moskvi uslijedio nakon američkih obavještajnih procjena da Putin smatra SAD oslabljenim zbog šestomjesečnog rata s Iranom i iscrpljivanja američkih vojnih zaliha. Posebno nedostaju Patriot projektili, Tomahawci, ATACMS-i i druga sredstva, dok je SAD navodno izgubio i oko četvrtine svojih dronova Reaper.
Washington strahuje da bi Moskva tu slabost mogla iskoristiti za jaču eskalaciju rata u Ukrajini ili agresivnije hibridne operacije protiv europskih članica NATO-a. Ratcliffe je navodno upozorio ruske dužnosnike da ne pojačavaju rat u Ukrajini, jer bi eskalacija mogla navesti Trumpa da se snažnije svrsta uz Zelenskog i Ukrajinu.
Istodobno, Trump javno umanjuje opasnost, tvrdeći da Putin neće napasti teritorij NATO-a. Situaciju dodatno otežava manjak ukrajinskih raketa za protuzračnu obranu, dok europske zamjene neće stići dovoljno brzo.
