Priče o porezu na nekretnine, barem one s Markova trga, zasad su utihnule, no tema će se kad-tad morati aktualizirati, tim više što Vlada namjerava spustiti stopu PDV-a. Parcijalno spuštati stope nekih poreza bez podizanja stope drugih i obrnuto više sliči na pucanj u nogu nego na ozbiljnu poreznu reformu.

Galerija


Nakon kritika javnosti uvođenje poreza na nekretnine je odbačeno. I svaka nova najava diže buru u javnosti. Hrvati očigledno porez na nekretnine ne žele. No s građanima se ne slažu stručnjaci, čija su se mišljenja no toj temi mogla čuti na prvoj Poreznoj konferenciji.

"Nažalost, porez na nekretnine nije se dovoljno iskomunicirao", smatra Anto Bajo s Ekonomskog fakulteta, a s njim se slaže i Helena Schmidt, direktorica u Odjelu poreznog savjetovanja Deloitte: "Osnovno nam je zapravo osjećaj da se nije dovoljno dobro iskomuniciralo".

Tako, tvrde, Vlada nije objasnila građanima da porez na nekretnine nije novi porez, već zamjena za tri postojeća - komunalnu naknadu, spomeničku rentu i porez na kuće za odmor.

Vezani članci Korisnik društvenih mreža (Foto: Dnevnik.hr) Od "Yoko Ono" afere do lansiranja među globalne celebrityje: Jesu li društvene mreže postale odskočna daska za neke hrvatske političare? Slika nije dostupna Ministar Zdravko Marić objasnio zašto je porez na nekretnine dobar za građane

Porez na nekretnine odgođen do daljnjeg (Printscreen Informer)
Porez na nekretnine odgođen do daljnjeg (Printscreen Informer)


"Veći dio građana smatrao je da je riječ o novom porezu i o novom poreznom opterećenju, a nikako da je riječ o supstituciji triju davanja s jednim poreznim oblikom koji bi trebao biti puno jednostavniji i transparentniji, pa i pravedniji nego što je to postojeći sustav. Osim toga, on je dobar instrument da se smanji evazija plaćanja poreza i da se u ovaj obuhvat porezne osnovice uključi i brojni dio imovine koji nije trenutačno oporezovan", ocijenio je Anto Bajo.

Jer iako više od 90 posto Hrvata u svom vlasništvu ima nekretninu, što nas stavlja na visoko četvrto mjesto posjednika u Europskoj uniji, država, ili bolje rečeno lokalna samouprava, od toga zarađuje tek mizernih 0,5 posto prihoda odnosno oko 2,5 milijarde kuna godišnje. Suprotno percepciji javnosti da bi im uvođenje jedinstvenog poreza na nekretnine povećalo izdvajanja, iz Udruge gradova tvrde suprotno.

Dario Runtić (Printscreen Informer)
Dario Runtić (Printscreen Informer)


"Oko 50 posto stambenog fonda u RH plaćao bi manji porez na nekretnine nego što plaća danas zato što su u obračunu poreza na nekretnine uvedeni dodatni koeficijenti koji uzimaju u obzir današnje stanje nekretnine i dob njezine izgradnje", kaže Dario Runtić iz Udruge gradova.

Ne postoje jasni izračuni

Oni sa starijim nekretninama i onima u lošijem stanju tako bi plaćali manje od onih s novim kućama ili vilama, dok danas svi plaćaju isto. No koliko bi tko u konačnici plaćao, ostalo je nedefinirano.

"Jedinice lokalne samouprave nisu izašle s koeficijentima. Ne postoje jasni proračuni koliko bi to koštalo, bi li to opterećenje bilo, ne samo za građane već i za poduzetnike, jednako, veće ili manje", kaže Helena Schmidt.

U zraku je ostala i procjena vrijednosti nekretnina jer Hrvatska nema adekvatne baze podataka o njima.

Helena Schmidt (Printscreen Informer)
Helena Schmidt (Printscreen Informer)


"Trenutno ne bismo bili spremni, ali kako se krenulo s implementacijom lokalnih poreza, odnosno poreza na nekretnine, to je bio put kojim bi se prvo sredile baze. Dakle, evidentirali bi se svi obveznici i objekti kako bi se stekli uvjeti za nekoliko godina, za kvalitetnije ažuriranje i rad na tim bazama, te da bi se stekli preduvjeti za implementaciju vrijednosnog poreza na nekretnine ako bi zakonodavac tako odlučio", ističe Marko Ignjatović iz Libusoft Cicoma.

Istovremeno, sama usporedba plaćanja komunalne naknade i primjerice RTV pristojbe pokazuje nerazmjer nametnutih davanja.

"Na Trgu bana Jelačića stambeni prostor od 100 kvadrata plaća se oko 870 kuna, u središtu Dubrovnika oko 400 kuna, u Šibeniku 240 kuna, i to u godini dana. S druge strane, za posjedovanje TV prijamnika plaćamo 960 kuna", povlači paralelu Runtić.

Ipak, Vlada trenutačno o uvođenju poreza, o kojem se priča još od 2012., ne razmišlja. Istovremeno, Ministarstvo graditeljstva najavljuje naplatu komunalne naknade na temelju starosti i lokacije objekta. Možda je to tek priprema za uvođenje poreza koji osim Hrvatske u Europi ne naplaćuju još samo Malta i Cipar, a čije bi uvođenje ostavilo prostora za smanjene nekih drugih davanja.

Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr.