Europski je parlament odgodio pregovore o direktivi o autorskim pravima. Za brojne europske aktiviste to nije odluka koja označa predah. Štoviše, ona daje dodatno vrijeme za uvjeravanje javnosti da direktiva ograničava slobodu na internetu. O tome kome je i zašto ta sloboda trn u oku za Informer je govorila hrvatska aktivistkinja Leina Meštrović s kojom je razgovarala Josipa Ban.

Galerija


Gospođo Meštrović, otkud vi u borbi za slobodu interneta?

Ovo je za mene emotivna i metafizička tema, no međutim i vrlo je praktična. Ja sam bivša zaposlenica Europske komisije i pet sam godina živjela i radila u Bruxellesu. Sjećam se kao jučer kad je 2012. odbijena Akta, tada sam shvatila da sloboda interneta nije sloboda koja nam je bogom dana. Zapitala sam se što se to dešava.

Vezani članci Lara Antić Prskalo i Hrvoje Prskalo Domaći bračno-glazbeni par planira obitelj: "On će sigurno biti super otkačeni otac" Antun Urbić Backo - 1 Nekadašnji knjigovođa otvorio nesvakidašnju atrakciju: ''Bio je tu Bandić, očito je to kod nas vidio pa krenuo s izgradnjom..."

Znači od onda nisam u tome bila aktivna sve do 2016. kad sam čula da se raspravlja o mrežnoj neutralnosti u Europi. Naime veliki operateri su pokušali narušiti mrežnu neutralnost na isti način na koji to čine u Americi. I taman kad je Berek presudio da imamo mrežnu neutralnost u Europi nismo to uspjeli ni proslaviti i već je nakon par dana izašao prvi leak ove Direktive o kojoj pričamo, a koji je u aktivističkim udrugama najavljen kao nova akta.

Postoje intenzivni napadi na slobodu Interneta, i ova je Direktiva jedan od njih. Zašto?

Ja to gledam u široj slici i za mene je to logičan slijed političkih tendencija koje se događaju u svijetu, a to je da se Internet cenzurira, filtrira ili ugasi.

Najdraži primjer mi je i šampion u blokadi, a to  je Kamerun sa čak 230 dana u blokadi. Znači u Kamerunu 230 dana nitko na internetu nije ništa mogao raditi.

Samo u prvoj polovici ove godine ih imamo 80!

Prednjači Azija, nakon toga je Afrika. Izgovori su različiti, od terorizma do javne sigurnosti do toga da žele spriječiti da učenici varaju na ispitima.

Intervju s Leinom Meštrović (Foto: dnevnik.hr) - 1
Intervju s Leinom Meštrović (Foto: dnevnik.hr) - 2 Foto: DNEVNIK.hr


Je li moguće da se oni boje interneta?

Naravno, sigurna sam. Najveći razlog su im izbori. 80 posto gašenja je šest mjeseci prije izbora. Jasna je tendencija da se građanima onemogući političko istraživanje i u spoznaji toga koje su im mogućnosti.

Strah je počeo nakon Arapskog proljeća kad smo vidjeli kako su se građani koristili društvenim mrežama da dođu od određenih političkih ciljeva.

No međutim, ako se zaustavi pristup znanju ne možemo se razvijati niti kao politička biča niti osobno.

Za mene je Internet mogućnost ulaska u novo polje svijesti, kolektivne inteligencije. Čak i jedan religijski pojam. Postoji cijeli niz teologa koji su razmišljali na taj način.

Europski je parlament odbio prijedlog Direktiva kakva je ona danas. Je li time sloboda interneta obranjena?

Pa ovako, slobodu interneta trenutno baš i nemamo. Ostalo je još malo slobode nakon što izuzmemo američke monopole, cijelu mrežu nadzora, marketinške utjecaje.

No još uvijek imamo prostora za blogere, za male i neovisne medije.

Još uvijek imamo puno ljudi koji posluju na internetu zato što ne postoje prepreke koje su nametnute kao u fizičkom svijetu. Otvoriti web shop na internetu je puno jednostavnije i zato je tu i stvoreno puno poduzetništva i radnih mjesta i to je bilo ugroženo.

Što se desilo kada je Europski parlament odbacio mandat Odbora za pravna pitanja - odlučio je da će se u devetom mjesecu otvoriti nova rasprava i da postoji prostor za inteligentna rješenja koja postoje i na stolu su.

No osnovna ideja ovog paketa je da se onemogući osnovna funkcionalnost interneta kako bi se bolje prodavale novine. To je fakt. Postoji pismo Le Mondu njemačkog izdavača Axela Springera u kojem oni ističu kako ih uznemiravaju Facebook, Google i sl. koji im kradu, i postoji zaista problem no on se neće riješiti ovako. Ova Direktiva bi ih učinila još jačima.

Zagovornici direktive tvrde da ona štiti autorska prava. Hoće li autori profitirati od Direktive?

Postoji realan problem zaštite intelektualnog vlasništva, no ova Direktiva to neće riješiti već bi unazadila položaj autora.

Stvar je u tome da vi kao autor svoja prava prodajete nekoj kompaniji koja ima pristup tržištu i on dalje prodaje ta prava. To je pitanje poštene distribucije od prvog dana. Ako je moja pozicija takva da će biti dodatno monopolistička, a hoće, a da će mali autori imati još slabiju mogućnost da se putem interneta samopromoviraju onda je njihov položaj još lošiji.


Kakvi su trendovi u svijetu općenito po pitanju digitalnih prava?


Jako loši. Europa je trenutačno zelena zona i jedno od rijetkih mjesta mjesto gdje se ona, do sada, ne narušavaju na ozbiljan način.

U Americi se primjerice bore s problemom mrežne neutralnosti.

U Turskoj se sad koriste usporavanjem interneta.

Rusija je nedavno zabranila Telegram i pritom blokirala pola države jer to nisu dobro izveli.

Kina je najbolja od svih oni imaju savršeni Chinese firewall koji koristi pet dobro prokušanih metoda za cenzuru.

Je li to moguće zaustaviti?


Područje djelovanja je sada dok imamo elementarnu demokraciju, dok nemamo policiju koja hoda okolo i gleda tko što radi na internetu. U ovom trenutku dakle treba agitirati što politički, što nije samo po sebi rješenje, već moramo i ubrzano razvijati tehnološka rješenja.

Osnovali ste Udrugu Digitalna Democratia, jeste li u Hrvatskoj usamljeni u borbi za slobodu interneta?


Da, zato što je u Hrvatskoj bilo teško osvijestiti takav problem. Zahvalila bih se Netokraciji koja me od početka pratila. Ja se još uvijek nadam da ću uspjeti stvoriti nekakvo partnerstvo. Otvorena sam svima.

Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr!

Intervju s Leinom Meštrović (Foto: dnevnik.hr) - 1
Intervju s Leinom Meštrović (Foto: dnevnik.hr) - 3 Foto: DNEVNIK.hr