Rast industrijske proizvodnje, prema kalendarski prilagođenim podacima, bio je 3,3 % veći u odnosu na veljaču 2017. godine, izvijestila je Hrvatska gospodarska komora.
Godišnji rast u veljači ove godine strukturno je rezultat porasta proizvodnje u prerađivačkoj industriji (3,1 %) te kod opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije (4,3 %, djelomičan utjecaj vremenskih prilika na proizvodnju električne energije). Kod rudarstva i vađenja već treći mjesec uzastopno bilježi se pad proizvodnje (u veljači -8,1 %).
Na kretanja u prerađivačkoj industriji u veljači ove godine, najznačajniji (kada se gleda i udio u strukturi) pozitivni utjecaj imao je porast proizvodnje prehrambenih proizvoda (rast od 6,1 %) i proizvodnje proizvoda od gume i plastike (rast od 16,9 %).
Od rujna 2014. godine do veljače ove godine samo je pet puta zabilježen godišnji pad industrijske proizvodnje. Na takva, većinom pozitivna ostvarenja, povoljno su utjecala kretanja domaće (osobna i državna potrošnja te investicije) i inozemne (robni izvoz) potražnje. U prva dva mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, veća za 1,5 % u odnosu na isto razdoblje 2017. godine.
No unatoč spomenutom trendu rasta proizvodnje, prošlogodišnja razina industrijske proizvodnje bila je prosječno 8,6 % manja (u EU 0,6 % veća) u odnosu na onu iz 2008. godine. Niska razina industrijske proizvodnje djelomično je rezultat negativnih kretanja još iz razdoblja od 2009. do 2013. godine, a dinamika rasta od 2014. godine ograničena je sporom dinamikom rasta domaće potražnje.
Naime, iako raste i povoljno utječe na industrijsku proizvodnju, domaća potražnja na niskim je razinama, odnosno osobna potrošnja je u 2017. godini realno bila oko 7 % manja, a bruto investicije u fiksni kapital oko 24 % u odnosu na 2008. godinu. S druge strane, inozemna potražnja, tj. vrijednost izvoza roba u prošloj godini realno je bila 47,7 % veća u odnosu na onu iz 2008. godine.
