Stiže popis stanovništva, koji će pokazati što se promijenilo u našoj zemlji, no hoće li on konačno otkriti koliko se mladih Hrvata i Hrvatica iselilo iz zemlje? Odgovor je doznala Anita Suknjov.

Galerija Popis stanovništva - Ilustracija - 3 Popis stanovništva - Ilustracija - 5 Tado Jurić +2 Popis stanovništva - Ilustracija - 1

Uskoro će završiti druga faza popisa stanovništva nakon kojeg bi trebali dobiti bolji uvid u migracijske i demografske procese u Hrvatskoj. Činjenica je da se građani, od ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, sve više odlučuju na novi život u Njemačkoj, Irskoj ili Austriji, no točnu brojku iseljenih ovim popisom nećemo saznati.

Vezani članci Marino Radovan Zemlja bez ljudi: U gotovo 200 mjesta u Hrvatskoj nema niti jednog stanovnika Mario Banožić Banožić u Vukovaru komentirao rezultate popisa stanovništva: "Nije slučajno da se to posebice događa u županijama koje su stradale u Domovinskom ratu"

"Budući da su se građani mogli popisivati iz Njemačke, popisivači nemaju uvid jesu li izjave člana kućanstva o tome da tu zaista živi taj i taj broj građana vjerodostojni i samo digitalno popisivanje je omogućilo da iseljenici iz Njemačke popišu se kao građani Hrvatske, a zašto to čine - zato što postoji čitav niz razloga u smislu lokalnih poreza“, objašnjava profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Tado Jurić.

Vrhunac iseljavanja bio je 2017. godine kada je iselilo gotovo 50.000 stanovnika. Promijenila se starosna struktura stanovništva pa tako Hrvatska trenutno ima više građana iznad 65 nego do 16 godina.

"Meritum stvari je u tome da odlaze probrani, da Hrvatska može privući samo nisko kvalificiranu radnu snagu dok u isto vrijeme odlazi kvalificirana i visoko kvalificirana. To će se sve odraziti na zdravstveni i mirovinski sustav“, nastavio je profesor.

Više od pola iseljenih već imalo posao

Razloge iseljavanja svatko tumači drugačije, no najviše se ističu nepravda i korupcija. Da glavni motivi iseljavanja nisu isključivo ekonomski, vidimo iz istraživanja koje je pokazalo da je više od pola iseljenih imalo posao u Hrvatskoj.

"Svakako da visina plaće igra ulogu i da su predatorski poslodavci doprinijeli iseljavanju. Poslodavci su shvatili kapitalizam na način da je to jednosmjeran proces ostvarivanja njihovog profita bez adekvatnog nagrađivanja radnika. S druge strane imamo problem Njemačke kojoj treba 16 milijuna radnika znači već u narednih 15 do 20 godina“, tvrdi Jurić.

U najvećem broju ih se iselilo iz Zagreba i okolice, a zatim iz Slavonije. Njih 310.000 je odabralo Njemačku za svoj novi dom, 20.000 Irsku te isto toliko Austriju.

"Ako netko još sumnja u iseljavanje, podaci o broju učenika najbolji su dokaz u kakvom stanju je cjelokupno društvo. Od ulaska u EU do danas smo izgubili 50.000 učenika znači od 510.000 spali smo na 460.000, u isto smo vrijeme dobili 50.000 novih umirovljenika“, dodaje Jurić.

Potrebne su stoga ozbiljne mjere kako bi se zaustavilo iseljavanje, no svaka mjera traži puno vremena i financija.

"Danas kroz koronu smo vidjeli da je rad od kuće moguć i to ne samo za određena zanimanja nego za čak 51 posto, što su studije dokazale, svih zanimanja. Naš prijedlog je da Vlada omogući u javnom sektoru pet posto građana da se vrati u svoje rodne krajeve na način da rade od kuće“, zaključio je Jurić.

Problem iseljavanja kompleksno je pitanje i upravo zbog toga zahtjeva suradnju svih dijelova društva kako bi se stvorili što bolji uvjeti za ostanak i povratak mladih u Hrvatsku.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju