Tijekom jednog izbornog ciklusa od četiri godine 220 tisuća ljudi premine, a 150 tisuća novih dobije pravo glasa. Nije poznato koliko ih se odseli u tome periodu, no prije dvije godine iselilo se oko četrdeset tisuća ljudi.

Galerija


Najsvježiji podaci o kretanju stanovnika u Hrvatskoj su oni za 2018. godinu, u kojoj se, prema državnom zavodu za statistiku, na razini države preselilo oko stotinu tisuća ljudi, a u inozemstvo odselilo njih 40 tisuća.

Vezani članci Dino Goleš i Stjepan Skrbnik (Foto: Dnevnik.hr) Pitali smo iseljenike planiraju li povratak u Hrvatsku: "Volim Slavoniju i živim za nju, ali to što su napravili od nje..." Slika nije dostupna PADA BROJ NEZAPOSLENIH 'Moramo napraviti više, ne želimo da Hrvatska ostari i postane zemlja bez ljudi'

Grad Zagreb napustilo je šest i pol tisuća ljudi, Rijeku tisuću i dvjesto, Osječko-baranjsku županiju 3600, a Vinkovce 506 osoba. Iz posljednje je kategorije i prevoditeljica u Luksemburgu Andrea Kristić, koja trenutačno stažira u Europskom parlamentu na hrvatskom odjelu za prevođenje.

"Prevodim uglavnom dokumente s engleskog i njemačkog na hrvatski. Voljela bih ostati ovdje u jednoj od europskih institucija. Mislim da su mogućnosti zaposlenja mnogo bolje nego u Hrvatskoj, iako to naravno ovisi o sektoru i o znanju stranih jezika", objašnjava.

Analitičari tvrde kako je najizazovnija godina pred nama, a iz HNB-a poručuju kako je životni standard Hrvatske potonuo za deset posto u odnosu na pretkrizno razdoblje. S druge strane životni je standard u Luksemburgu vrlo visok, kao i cijene.

"Najveći minus ovdje su visoke cijene najma stana, ali smatram da je to mali minus u usporedbi sa svim pogodnostima koje se nude u ovoj državi. Voljela bih ostati ovdje i steći neko novo iskustvo, a onda se možda vratiti u Hrvatsku", govori Andrea.

Slavonski gradovi prazne se zabrinjavajuće brzo

U Hrvatskoj Zagreb i Split prednjače po broju iseljavanja, ali podjednak se broj ljudi i uselio na ta područja, što ih ne predstavlja demografski problematičnima poput istočne Slavonije. Tako se iz Osijeka, u već spomenutoj 2018. godini, iselilo devet tisuća stanovnika, a novu adresu u gradu na Dravi potražilo je njih pet i pol tisuća.

Demograf Stjepan Šterc ističe kako je najviše ljudi napustilo Slavoniju, a kad je riječ o apsolutnom broju, najveća su iseljavanja iz velikih gradova, što posebice iznenađuje. "Nedavno sam radio studiju vezanu za Split i još neke manje gradove i utvrdilo se da je depopulacija zahvatila Split i te gradove, što je iznenađujuće, i nije se radilo o unutrašnjoj migraciji da oni sele prema glavnom gradu Hrvatske, nego je to bilo iseljavanje iz Hrvatske", zaključio je.

Uz iseljavanje se javlja i prirodan pad stanovništva, na koji se ne obraća pozornost. Šterc tako ističe kako godišnje već duže od pet godina oko 16 tisuća ljudi više umre nego što ih se rodi. To je trend koji će se s obzirom na starost svih Hrvata i negativni trend odlazaka u inozemstvo nastaviti.

Od nadanja iznenadnog baby booma nakon euforije i velikog uspjeha hrvatske nogometne reprezentacije u Rusiji, ali ni nakon ovogodišnje karantene - ništa.

"Kad su krize ovog tipa, nesigurnost je velika. Bez obzira na stalnije kontakte u obiteljima, ja ne očekujem taj baby boom. U ovakvoj situaciji kakva jest, složenoj, i političkoj i gospodarskoj u Hrvatskoj“, objašnjava Šterc.

Demografski problemi nisu samo stranačko ili državno, već ključno strateško nacionalno pitanje. Vratili smo dio stanovništva tijekom korona pandemije, no nastavimo li s ovakvim nemjerama, brzo će oni ponovno otići u inozemstvo.

Emisiju Informer pogledajte besplatno na novatv.hr!