Tome žele stati na kraj, uvođenjem nameta proizvođačima, no uz uvjet da cijene lijekova ostanu iste, a farmaceuti pak negoduju. Ima i slučajeva da liječnik propisuje neprestano jedan te isti lijek, ne zato što je najbolji za pacijenta, nego zato što mu je farmaceutska kompanija platila primjerice vikend u Opatiji. 'Teško je procijeniti gdje prestaje briga za pacijenta, a počinje onaj komercijalno-marketinški dio', smatra Dražen Jurković iz Upravnog vijeća HZZO-a.
Pročitajte i ovo
Sve će biti jasnije kad proizvođači s HZZO-om potpišu Ugovor o etičkom oglašavanju lijekova, kažu u HZZO-u. Zavod bi time kontrolirao proizvođače, komu sve plaćaju i koliko. Naime, kompanije će Zavodu plaćati tri posto od godišnjeg prometa, od novca koji inače troše na marketing i promociju. 'Za početak tri posto, a ako se troši i više onda i više od toga', ističe Tihomir Strizirep, ravnatelj HZZO-a. Proizvođači su u šoku, a ugovor je, kažu, netransparentan. Nepravedno se kažnjavaju i kompanije koje se drže pravila.
'Tri posto je gotovo dvostruko više parafiskalnih nameta jer ovo smatramo samo parafiskalnim nametom, jer niti je dobrovoljno niti je transparentno kako će se taj novac vraćati', kaže Matko Bolanča iz Udruge domaćih proizvođača lijekova. Ugovor je za pacijente dobar ili loš, ovisi koja strana govori. HZZO dosad nije mogao utjecati na nepravilnosti. Ubuduće ako proizvođač ne potpiše ugovor, lijek mu ne može na listu HZZO-a, što je svojevrsna ucjena. 'Ja to neću tako nazvati, živjeli smo desetak godina u okruženju u kojem je, ja ću otvoreno reći, farmaceutska industrija radila što hoće, u smislu promocije lijekova', ističe Strizirep. HZZO je odlučan anarhiju u promociju lijekova dovesti u red, ali proizvođači se ne namjeravaju predati samo tako.
