Ministar Biškupić najprije je u općinskoj vijećnici u Jelsi uručio povelje o upisu Procesije 'Za Križen' na UNESCO-ovu listu općini Jelsi, Starome Gradu, župnoj crkvi Uznesenja Marijina na Nebo, Bratovštini Presvetoga oltarskog sakramenta i za svih šest mjesta koja sudjeluju u toj procesiji. Nakon toga u Benediktinskom samostanu u Hvaru povelje o upisu nematerijalnog dobra pod nazivom 'Čipkarstvo u Hrvatskoj' (hvarska čipka) uručio je gradu Hvaru i časnim sestrama koje već više od stotinu godina njeguju jedinstven način izrade te čipke od niti agave.
'Otok Hvar ima tri fenomena na UNESCO-ovim listama svjetske baštine, a to su Procesija 'Za Križen', Starogradsko polje i hvarska čipka. Hrvatska na Svjetskoj listi nematerijalne baštine ima sedam fenomena i isto toliko upisanih lokaliteta materijalne baštine. Stoga je neobično važna svijest da imamo kulturnu baštinu, da je čuvamo i prenosimo drugim generacijama', rekao je u Jelsi ministar Biškupić te istaknuo da Lijepa Naša zapravo ima status zemlje s najviše zaštićenih kulturnih vrednota u Europi.
Na poveljama su zahvalili načelnik općine Jelse Ivo Milatić, gradonačelnica Staroga Grada Đurđica Plančić, gradonačelnik Hvara Pjerino Bebić, predstavnici Katoličke crkve, Bratovštine i mjesta. Inače, Procesija 'Za Križen' jedinstven je obred pučke pobožnosti te izraz vjerskoga i kulturnog identiteta stanovnika središnjeg dijela otoka Hvara koji se neprekidno odvija već pet stoljeća. U noći s Velikog četvrtka na Veliki petak procesija povezuje šest otočnih mjesta: Jelsu, Pitve, Vrisnik, Svirče, Vrbanj i Vrbosku. Istodobno u 22 sata iz šest župskih crkava počnu ophodi na čelu s križonošom koji, u znak molbe ili zahvalnosti, kao vlastiti ili obiteljski zavjet nosi križ težak do 18 kilograma.
Zaustavljaju se u crkvama i kapelicama u mjestima gdje ih dočekuju svećenici, a pred jutro, nakon hoda dugog osam sati i 25 kilometara, vraćaju se u župnu crkvu. Procesija je iznimna po svom trajanju i po naglašenome pasionskom sadržaju. Danas su u Hrvatskoj tri glavna centra izrade čipke čije se djelovanje nastavlja na višegodišnju tradiciju čipkarstva - Lepoglava u Hrvatskome zagorju s čipkom na batiće, na Jadranu Pag s čipkom na iglu i Hvar s čipkom od agave. Vještina izrade čipke od agave vezana je samo uz Benediktinski samostan. Tradicija izrade čipke od agave datira još iz polovice 19. stoljeća, a izrađuje se u tri varijante - tenerife, mreškanje i antika.
Uz 'Čipkarstvo u Hrvatskoj' i Procesiju 'Za Križen na otoku Hvaru', na UNESCO-ovu listu su upisani i 'Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskoga primorja', 'Festa sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika', 'Godišnji proljetni ophod 'Kraljice' ili 'Ljelje' iz Gorjana', 'Godišnji pokladni ophod 'Zvončari' s područja Kastavštine' te 'Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskoga zagorja'.
Ministar Biškupić za posjeta otoku Hvaru obišao je i buduću knjižnicu i muzej te izložbu fotografija 'Za Križen', autora Paula Bunčuge, a u Hvaru je posjetio i najstarije hrvatsko i prvo javno kazalište u Europi u zgradi Arsenala. (Hina)
