HUGO: Usvoji li se Dobrovićev plan, Hrvatska gubi 475 milijuna eura iz EU fondova

Postojeći Plan gospodarenja otpadom koji Hrvatskoj osigurava održivu ravnotežu između recikliranja i odlaganja, tehnički ministar na brzinu želi zamijeniti novim, za koji još ne postoji tehničko-tehnološka ni ekonomska analiza, a suprotan je i Strategiji gospodarenja otpadom kao jedinom važećem dokumentu za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom (HUGO) i Grupacije centara za gospodarenje otpadom pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Pročitajte i ovo Razmjena pisama Koškanja između Mosta i Domovinskog pokreta: "O vama sam čuo dobro od onih o kojima vi sada pljuckate" Ne mogu se usuglasiti Prijedlog plana gospodarenja otpadom skinut s dnevnog reda Vlade

tri vijesti o kojima se priča OPASNA SITUACIJA Užas na istoku Hrvatske: Majka uključila dva uređaja istovremeno, djeca završila u bolnici! Sukob velikih sila Vučić tvrdi da će uskoro izbiti novi rat: "Reći će da sam drama queen, ali predvidio sam i ovo u Ukrajini" Roditelji upozoravaju Tragedija u obiteljskoj kući: 13-godišnjakinja preminula zbog opasnog trenda

"Unatoč upozorenjima Europske komisije, ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović planira na sjednicu tehničke vlade postaviti Nacrt plana gospodarenja otpadom. Bude li taj plan usvojen, Hrvatskoj prijeti gubitak 475 milijuna eura sredstava EU fondova, ali i višemilijunske kazne koje će plaćati građani zbog nepoštivanja propisa o zbrinjavanju otpada", upozorio je zamjenik predsjednice HUGO-a Danko Fundurulja.

Naglasio je da bi Hrvatska do 2020. trebala doći do stope odvojenog prikupljanja otpada od 50 posto. "Gledamo li najoptimističniju metodologiju obračuna, u posljednjih smo 20 godina postigli stopu od 24 posto, što znači da čak i uz europski prosjek rasta od tri do pet posto godišnje ne možemo ostvariti traženi minimum. To je jasno i iz primjera Krka, kojemu je trebalo čak gotovo desetljeće da dođe do stope od 45 posto, no ostatak otpada i dalje šalje na klasično odlagalište", kazao je.

Fundurulja napominje da čak i ako nekako uspijemo dosegnuti stopu od 50 posto, ostaje pitanje što će biti s ostalih 50 posto otpada. "I ta će količina negdje morati biti zbrinuta i obrađena. A to sigurno neće moći biti na klasičnom odlagalištu", dodao je. Novi Plan, istaknuo je, ne daje rješenja niti na obavezu Hrvatske da od 2018. prestane odlagati neobrađeni otpad na klasična odlagališta.

Jedan od argumenata koje ministar ističe odnosi se na sustav kružnog gospodarstva, odnosno recikliranja, za koje on tvrdi da je jedini put do ispunjavanja europskih smjernica o gospodarenju otpadom, rekao je Fundurulja, poručivši da je mehaničko-biološka obrada otpada dio ukupne strategije zbrinjavanja koja se temelji prvenstveno na sprečavanju nastanka otpada, zatim odvajanju i recikliranju, a tek potom MBO tehnologiji.

"Svih 13 regionalnih centara za gospodarenje otpadom koji su dio postojeće strategije i dio su ispregovaranih stavki prilikom ulaska Hrvatske u EU, uključuju i reciklažu kao primarnu aktivnost prije prikupljanja nesortiranog otpada. Tek nakon procesa sprječavanja nastanka otpada, a potom odvajanja nastalog otpada, ostatak otpada odlazi u centre za gospodarenje, gdje se primjenom najmodernije tehnologije, bez opasnosti za okoliš, pretvara u energente i korisne sirovine, a gorivo iz otpada pozdravljeno je kao alternativni izvor energije“, istaknuo je voditelj Grupacije centara za gospodarenje otpadom pri HGK Mladen Jozinović.

Naglasio je da resorno Ministarstvo u izradio nacrta plana nije izradilo tehničko-tehnološku ni ekonomsku analizu niti je dobilo potrebna pozitivna mišljenja drugih ministarstava. U izradi plana nisu uključene ni županije, a one su, kaže, odgovorne za izgradnju centara i upravljanje sustavom.

Jozinović je naveo da bi za realizaciju Plana ministra Dobrovića bilo potrebno mijenjati prostorni plan grada u kojem bi bila sortirnica ili reciklažni pogon, a prije toga i Županijski prostorni plan koji se mijenja godinu do dvije. Prije toga bi se morala raditi i strateška procjena utjecaja na okoliš, zbog čega bi početak realizacije plana bio moguć tek možda iza 2020., istaknuo je.

"Sigurno će Hrvatska plaćati penale jer neće osigurati provođenje svih mjera sukladno direktivama EU, sva odlagališta se ne mogu zatvoriti do 31. prosinca 2017. Ti penali će od strane vlade biti prebačeni na županije, a sa županija na građane. Kasnimo i država će biti u problemima", upozorio je. (Hina)