"Ulažemo iznimne napore", poručilo je Ministarstvo održivog razvoja nakon što je Hrvatska od Europske komisije dobila obrazloženo mišljenje o povredama europskog prava zbog neusklađivanja s direktivom o pomorskoj strategiji pa joj prijeti tužba ako u dva mjeseca ne odgovori Komisiji.
Obrazloženo mišljenje od Europske komisije (EK) Hrvatska je dobila 7. veljače. Uz nju dobile su ga i Danska, Grčka i Malta te imaju dva mjeseca za odgovor i poduzimanje potrebnih mjera. U suprotnom, EK će podnijeti tužbu pred Sudom EU-a.
Države članice su bile dužne do 31. ožujka 2022. revidirati i dopuniti svoje programe mjera. EK je u veljači prošle godine uputila službene opomene dijelu članica da to učine i neke od njih to su i učinile, međutim Hrvatska, Danska, Grčka i Malta nisu.
Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji sveobuhvatna je politika za zaštitu morskog okoliša europskih mora uz istodobno omogućivanje održive uporabe morskih dobara i usluga.
Njome se od članica EU-a zahtijeva da procijene stanje kvalitete morskog okoliša, uspostave odgovarajuće okolišne ciljeve i izrade odgovarajuće programe praćenja. Također, da provedu mjere za postizanje ključnog cilja direktive koji se odnosi na postizanje "dobrog stanja okoliša" svih morskih voda.
"Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ulaže iznimne napore kako bi u roku koji je Europska komisija navela u svom obrazloženom mišljenju izvijestila Komisiju o ispunjenju obveza iz okvirne direktive", rekli su Hini u tom ministarstvu.
Poručili su kako Ministarstvo, u suradnji s drugim nadležnim tijelima, intenzivno radi na dovršetku svih propisanih procedura kako bi u što skorijem roku predmetni dokument usvojila Vlada, a što je ključna formalna pretpostavka za dovršetak ovog postupka.
Ministarstvo kašnjenje opravdava, uz ostalo, zbog opsežnosti tema dokumenta, kao i širine obveza koje proizlaze iz direktive koje je potrebno uzeti u obzir prilikom određivanja i usklađivanja mjera. Navodi i integralni karakter programa mjera 2022.- 2027. kao i složenost postupka strateške procjene utjecaja na okoliš.
Najavljuje kako je u tijeku postupak priprema za savjetovanje s javnošću navedenog programa mjera.
U Ministarstvu kažu kako su obveze iz okvirne direktive transponirane Zakonom o zaštiti okoliša i Uredbom o izradi i provedbi dokumenata Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem. Uredbom su uređene polazne osnove i mjerila za izradu, razvoj, provedbu i praćenje provedbe dokumenata Strategije.
Pročitajte i ovo
Ističu kako je RH putem Uredbe prenijela i obvezu izrade nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem iz Protokola Barcelonske konvencije o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja . U tom smislu, dokumenti strategije koji se izrađuju temeljem Uredbe, objedinjuju obveze određene okvirnom direktivom o pomorskoj strategiji i Protokolom Barcelonske konvencije, što je jedinstveni pristup zaštiti mora i priobalja u EU.
Ističu kako se za primjenu tog pristupa Hrvatska odlučila uzimajući u obzir morski okoliš i obalno područje kao nedjeljivu cjelinu.
"S obzirom da ovako primijenjen pristup zaštiti morskog okoliša i obalnog područja nema dogovorene smjernice i okvire na regionalnoj i EU razini, izrada dokumenata strategije složeniji je i tehnički zahtjevniji postupak od izrade pojedinačnih odnosno odvojenih strateških dokumenata zaštite morskog i obalnog dijela Republike Hrvatske", objašnjavaju u Ministarstvu.
Kažu i da program mjera, sukladno Zakonu o zaštiti okoliša te Uredbi predstavlja akcijski program strategije te uz mjere za uspostavu i/ili održavanje dobrog stanja morskog okoliša koje je potrebno donijeti temeljem okvirne direktive, obuhvaća i upravljačke mjere koje se odnose na postizanje ciljeva Protokola Barcelonske konvencije o zaštiti morskoga okoliša i obalnog područja Sredozemlja.
-
Neviđena navalaPali su rekordi: Pogledajte koliko je Marko Perković Thompson u samo šest sati prodao ulaznica za koncert
-
Drama na nebuAvion Croatia Airlinesa poletio za Frankurt pa se hitno vratio u Zagreb: Evo što se dogodilo
-
Brojne tetovažeŠto znači tetovaža 187 koju je imao pljačkaš banke ubijen u Splitu?
