Opasnost na pomolu: Ovo je sjeme za novi rast cijena, ali i za novu radikalizaciju Europe

Napadi na kontejnerske brodove u Crvenom moru nisu do sada utjecali na cijene energije i robe u Europi, rekao je u četvrtak povjerenik EU-a Valdis Dombrovskis, naglasivši da je utjecaj zasada ograničen samo na cijene prijevoza.

Troškovi prijevoza rastu zato što logističke tvrtke preusmjeravaju brodove oko Rta dobre nade, što im produljuje putovanje.

Od studenog prošle godine jemenski pokret Ansar Allah blokira plovidbu brodova povezanih s Izraelom, zahtjevajući obustavu izraelskih vojnih operacija u blokiranom palestinskom Pojasu Gaze i dostavu humanitarne pomoći Palestincima.

Sredinom siječnja SAD i Velika Britanija napale su ciljeve pokreta u Jemenu uz obrazloženje da žele osigurati plovidbu rutom kojom prolazi od 13 do 15 posto svjetske trgovine i posebno je važna za azijsko-europsku razmjenu.

Šire gospodarske posljedice, utjecaj na potrošačke cijene i na gospodarstvo EU-a u cjelini, uvelike će ovisiti o trajanju krize. 

Crveno more - 1 (Foto: AFP)

Voditelj analiza makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije Ivan Odrčić za DNEVNIK.hr analizira vraća li se inflacija zbog krize u Crvenom moru? 

"Uzlazni pritisci na potrošačke cijene u Europi ponovno u fokusu, nakon posljednjih događaja u Crvenom moru.

I dok je ova godina geopolitički najturbulentnija valjda još od kraja Hladnog rata (samo ove godine gotovo polovina svjetskog stanovništva izlazi na birališta, od čega su ključni u EU-u, SAD-u, Indiji, Rusiji i Tajvanu), posljednji događaji u Crvenom moru su najnoviji dodatak već postojećoj, tmurnoj situaciji koja se ubrzano komplicira još od početka Ruske invazije na susjednu Ukrajinu.

Pobunjeničke snage iz Jemena (hutisti) već neko vrijeme teroriziraju komercijalne brodove na Crvenom moru (navodno zbog solidariziranja sa palestinskim narodom) te pokušavaju izazvati globalni poremećaj koji će se u prvom redu osjetiti na europskom kontinentu.

Iako je fizička šteta (za sada) mala, puno bitnija je poruka koja se šalje, kao i povećani troškovi za prijevoznike (s obzirom da sada moraju koristiti bitno dulju rutu, onu preko cijele Afrike, kako bi stigli do europskih morskih luka).

Što se tiče povećanih troškova za prijevoznike, evidentan je rast cijene prijevoza brodskog kontejnera koji u ovim trenucima bilježi trošak na razini kraja „pandemijske“ 2020. godine, kada je zdravstvena situacija utjecala na poremećaj dobavnih lanaca, sadeći sjeme budućeg inflacijskog uzleta.

Dodatno, cijene osiguranja su porasle, kao i trošak goriva te izgubljenog vremena.

Crveno more - 3 Foto: AFP

S druge pak strane, bitno jači učinak od duljeg čekanja na robu u Europi je potencijalni povratak uzlaznih inflacijskih pritisaka (promet kroz Crveno more, odnosno Sueski kanal čini gotovo 12% svjetske trgovine), što bi u krajnju ruku rezultiralo primjerice još više radikaliziranim europskim stanovništvom u trenucima kada se održavaju EU izbori, dok situacija u istočnoj Europi istovremeno ne odiše optimizmom, kao i potencijalni povratak Trumpa na vlast u SAD-u (što bi dodatno poljuljalo američku podršku Europi glede sigurnosnog aspekta).

Pročitajte i ovo (ne)normalna retorika i neodgovorni jezici? Rat kao narativ: Trebamo li se bojati sveopćeg ratnog kaosa i kome je u interesu da sviraju ratne trube?

Istovremeno, morski promet za sada relativno neokrznuto se odvija iz Dalekog istoka prema američkoj obali (istočnoj i zapadnoj), iz jednostavnog razloga što brodovi koji prevoze robu iz npr. Kine u SAD ovako i onako u većini ne prolaze Crvenim morem, a potvrda bolje situacije preko Atlantika se stoga može očitati u relativno stabilnim cijenama sirove nafte i plina na svjetskom tržištu od početka sukoba (dapače, od studenog 2023. do danas obje sirovine bilježe nižu tržišnu cijenu).

Pročitajte i ovo Napetost na vrhuncu Stručnjak otkriva kolike su šanse da se sukob iz Jemena proširi: Čeka se reakcija jedne zemlje, onda je sve moguće

Ako na postojeću neizvjesnu situaciju nadodamo i činjenicu da Europa nije osjetila jače recesijske pritiske diljem cijelog kontinenta, zatim da su plaće u mnogim zemljama počele ponovno bilježiti realne stope rasta te da centralne banke razmišljaju o smanjenju ključnih kamatnih stopa negdje tijekom 2024., to sve znači da će potražnja dobiti određeni zamah u ovoj godini te tada možemo sa relativnom sigurnošću reći da će za koji mjesec biti ponovno evidentan jedan osjetni pritisak na rast potrošačkih cijena ili drugim riječima da će povratak stopa inflacije na oko 2% biti prolongiran još više", rekao nema je Odrčić.