Po izjavama najviših hrvatskih političkih dužnosnika ulazak u NATO i EU strateški su državni ciljevi, za što se treba dobro pripremiti te hrvatskoj javnosti podastrijeti mnoštvo mjerodavnih podataka i rasprava predstavnika vlasti, političkih stranaka i hrvatskih ustanova kako bi ulazak bio što transparentniji.
Pročitajte i ovo
Upravo zbog toga nedavno je hrvatski politički vrh odlučio pojačati kampanju u kojoj bi se na svim razinama obavijestima i podatcima iz mjerodavnih izvora izvijestilo hrvatsku javnost što Hrvatskoj donosi članstvo u NATO-u.
Hrvatska je već od 2000. u strukturama NATO-a i to preko "Partnerstva za mir", a sudjeluje u vježbama i drugim aktivnostima NATO-a putem Godišnjeg akcijskog plana (MAP) te sa 150 vojnika u mirovnoj misiji ISAF u Afganistanu.
Umirovljeni general i bivši načelnik Glavnog stožera Anton Tus, inače bivši hrvatski veleposlanik pri Hrvatskoj misiji u NATO-u u Bruxellesu, velik je zagovornik pristupa Hrvatske tom obrambenom savezu.
Govoreći o dijelu hrvatske javnosti koja je sumnjičava ili se protivi ulasku, Tus u nedavnu intervjuu jednim dnevnim novinama tvrdi da je glavni razlog tomu bojazan da će Hrvatska ulaskom u NATO biti natjerana na sudjelovanje u sukobima, da će davati ljude i novac, a da
će se na našem teritoriju nastajati razne baze.
To, dodaje, ne stoji, a takva su stajališta plod nedostatna poznavanja Saveza koji je, naglasio je, preustrojem danas postao mnogo više od vojnog saveza.
U prilog ulasku u NATO navodi kako bi toga, po njegovim procjenama, za punu obranu Hrvatske trebalo razviti vojsku od 250 do 300 tisuća ljudi, a uz to i pričuvu.
U Savezu to nije potrebno jer nas brani cijeli NATO pa naše snage mogu biti manje, čime ne štetimo gospodarskom razvoju, a one su pak sposobne obaviti sve važne zadaće i moći će nadzirati granični, pomorski i zračni prostor.
Također navodi da države članice, po NATO-ovim standardima, za vojsku izdvajaju dva posto BDP-a, a ako bi Hrvatska ostala izvan, bilo bi joj potrebno znatno više novca. Hrvatska danas za svoj obrambeni sustav izdvaja oko 1,8 posto BDP-a.
Što se tiče slanja hrvatskih vojnika u međunarodne misije, iz MORH-a je više puta naglašeno da se svaki vojnik dobrovoljno javlja za sudjelovanje, a nakon toga slijede pripreme.
Također navode da je sada više od 150 takvih specijalno uvježbanih pripadnika Hrvatske vojske, koji su se dobrovoljno prijavili za sudjelovanje u mirovnim misijama.
U MORH-u to obrazlažu izazovom vojničkog poziva, za što se pripadnici HV-a i školuju, te dodaju kako hrvatski vojnici postižu odlične rezultate u svim misijama u kojima sudjeluju.
O bojazni da će ulaskom u NATO Hrvatska morati prepustiti svoj teritorij za različite baze, u MORH-u i MVPEI-u tvrde da do sada nije stigao nijedan takav signal, a kamoli zahtjev.
S druge strane odlučno ističu sve prednosti članstva u NATO-u i to ne samo zajedničkog obrambenog sustava nego i u borbi protiv međunarodnoga kriminala, svih oblika terorizma, trgovine ljudima, a nadasve naglašavaju mogućnosti
gospodarskog povezivanja, zaštite okoliša i t.d.
O NATO-u i ekologiji nedavno je na okruglom stolu u organizaciji nevladinih udruga u Zagrebu govorio veleposlanik i voditelj Misije RH pri NATO-u Davor Božinović.
Naglasio je da je tradicionalni koncept sigurnosti kojim se bave države i sigurnosne organizacije poput NATO-a evoluirao u smjeru ekologije.
Naveo je da je velik korak prema povezivanju ekoloških pitanja s pitanjima sigurnosti i stabilnosti učinjen 2002. kad su OESS i UN zajednički objavili inicijativu "Okoliš i sigurnost" te da joj se na njihov poziv priključio NATO.
On zajedno s OESS-om i UN-ovim agencijama za okoliš i razvoj koordinira svoje projekte sigurnosti okoliša.
Hrvatsko područje označeno je kao jedan od prioriteta te inicijative, rekao je Božinović, dodavši da NATO još od 1969. financira nacionalne i međunarodne ekološke projekte, a da se danas ekologija prati unutar novog odbora pod nazivom "Znanost za mir i sigurnost" koji je krovno tijelo NATO-a za programe znanstvene suradnje.
Također je naveo da, po procjenama Svjetske banke, više od
milijarde ljudi nema pristup sigurnoj vodi, 40 posto svjetskog
stanovništva osjeća nestašicu vode, a milijuni žive u nehigijenskim uvjetima.
Iznio je podatak da je u 2000. u svjetskim oružanim sukobima
poginulo 300 tisuća ljudi, a da jednak broj umire svaki mjesec zbog onečišćene vode ili loših higijenskih uvjeta.
Imajući na umu podatak da više od trećine Hrvatske otpada na vodene površine, istaknuo je da je jasno kako zaštita vodenih resursa mora biti prioritet ne samo hrvatske ekološke nego i hrvatske sigurnosne politike.
NATO je to prepoznao, pa su od 11 projekata hrvatskih
znanstvenika, koje je 2006. financijski podupro NATO, četiri vezana uz ekološke teme, ističe Božinović.
Zaključio je kako i zbog toga ne stoji mišljenje da NATO, odnosno njegov vojni sustav, negativno utječe na okoliš jer on nije samo vojni sustav nego sveobuhvatan sigurnosni sustav koji povezuje suvremene trendove ekološke sigurnosti.
Uspkos svim tim podacima nevladine udruge u Hrvatskoj, uključivo i zelene, sumnjičave su ili se protive ulasku Hrvatske u NATO, a pojedine su i protiv Vladina stajališta da o tome nije potreban referendum.
Državnom vrhu ovih su dana u otvorenom pismu izrazile
zabrinutost jer, naglašavaju, Vlada do sada nije otvarala javni
dijalog s građanima o pristupu Hrvatske NATO-u, nije ponudila potpune i raznovrsne podatke o koristima i troškovima ulaska te o koristima i troškovima neulaska, što je preduvjet za informirano, samostalno i odgovorno odlučivanje građana o pristupu.
I pojedine parlamentarne stranke iskazale su također svoje
nezadovoljstvo činjenicom da vlast ne kani raspisati referendum o ulasku u NATO.
Istraživanja iz veljače su pokazala da je potpora građana ulasku u NATO bila 35 posto.
-
priča provjerenogInternet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..."
-
NepojmljivoStrahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"
-
Poznati parRijetko ih viđamo zajedno: Zajednički izlazak bivšeg vatrenog i supruge izazvao je zanimanje prolaznika
