Upravo tu dodatnu dimenziju mogućnosti intenziviranja sudjelovanja hrvatskih znanstvenika u svjetskim znanstvenim inicijativama otvara činjenica da je prvi puta jedan Hrvat postao predsjednikom te ugledne svjetske organizacije, a njezino sjedište za vrijeme trajanja njegova mandata prvi puta u povijesti seli u Republiku Hrvatsku, na taj institut.
'Suvremeni svijet je svijet veza i ovo je za Hrvatsku značajno upravo zbog tih veza koje se mogu razviti na temelju mojeg predsjedanja', kazao je Šlaus na svečanosti. 'Sada je najvažnije hoće li se i u kojoj mjeri njima koristiti i svi drugi u Hrvatskoj', dodao je Šlaus, napomenuvši kako su putovi koji se na taj način krče na raspolaganju svima, a ne samo znanstvenicima te znanstvenim i umjetničkim institucijama.
To što je Hrvat predsjednik Akademije zapravo služi kao poticaj i toj i svim drugim institucijama i akademijama svijeta da svoje napore usmjere na pokušaj pronalaska odgovora na pitanja koja se trenutno tiču Hrvatske, kazao je. 'Jedno od tih pitanja vrlo važnih za Hrvatsku ali i za cijeli svijet je pitanje niske stope zapošljavanja', napomenuo je.
Osnovana na inicijativu uglednih svjetskih intelektualaca i znanstvenika, među kojima i Alberta Einsteina, Svjetska akademija umjetnosti i znanosti jedna je od najprestižnijih nevladinih međunarodnih organizacija. Relativno mlada institucija, tek nešto starija od 50 godina, Akademija danas ima preko 600 članova iz 86 zemalja svijeta sa svih kontinenata, a među njezinim hrvatskim članovima su i predsjednik RH Ivo Josipović te bivši predsjednik Stjepan Mesić.
Djelujući pod motom 'predvodnik u mislima koje potiču na akciju', Svjetska akademija omogućuje politički neovisan forum za rasprave o vitalnim problemima čovječanstva i promicanje znanosti za općedruštvenu dobrobit. Glavno usmjerenje rada Akademije je unaprjeđenje ljudskog kapitala, pri čemu surađuje s nizom međunarodnih organizacija poput Rimskog kluba, Pugwash pokreta i Europske mreža lidera, te s nizom akademija znanosti i njihovih udruga kao sto je Udruga svih europskih akademija (ALLEA).
Šlausu je na imenovanju čestitala ravnateljica Instituta Ruđer Bošković Danica Ramljak, napomenuvši kako je riječ o vrhunskom znanstveniku, koji zna razmišljati o strateškim stvarima 'koje su potrebne ne samo Hrvatskoj nego i cijelom svijetu'. Njegovim imenovanjem Hrvatska i Institut Ruđer Bošković još su jednom stavljeni na visoko mjesto na znanstvenoj karti svijeta, kazala je Ramljak.
Ivo Šlaus (1931.) bavi se istraživanjima u nuklearnoj i medicinskoj fizici, fizici čestica i znanosti o znanosti. Dugogodišnji je suradnik Instituta Ruđer Bošković i član brojnih istaknutih institucija, među kojima i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Dobitnik je nagrade 'Ruđer Bošković' 1962. i 1969., te Državne nagrade za životno djelo 2008. Autor je 369 publikacija.
Uz akademika Šlausa u Predsjedništvo Svjetske akademije izabrani su Maria Graca de Carvalho (članica Europskog Parlamenta, bivša ministrica u Vladi J. M. Barrosoa), Emil Constainescu (bivši predsjednik Rumunjske i rektor Sveučilišta u Bukureštu), Herwig Schopper (bivši generalni direktor CERN-a) i Roberto Peccei (član Izvršnog odbora Rimskog kluba). Za savjetnike predsjednika imenovani su Muhamed Hassan (su-predsjednik Međunarodne udruge akademija znanosti) i Heitor Gurgulino de Souza (bivši rektor Sveučilišta Ujedinjenih naroda i predstavnik Međunarodne unije rektora u UNESCO-u). (Hina)
