Kad proizvođači mlijeka kad upadnu u "škripac", zatvaraju farme i rasprodaju krave - podaci o padu proizvodnje domaćega mlijeka su zabrinjavajući.

Galerija


Slavonska obitelj Arić iz Gornjih Crnogovaca na svojoj farmi proizvodi oko pola milijuna litara mlijeka na godinu.

Vezani članci Slika nije dostupna Proizvođače mlijeka niske cijene dovele su do ruba, ali onda su povukli jedinstven potez Slika nije dostupna Najpoznatiji slavonski mljekar rasprodaje svoje krave

"Prosjek štale je 22-23 litre se kreće po kravi, a kvaliteta je prvi razred", kaže proizvođač mlijeka Davorin Arić.

Arićeva farma muznih krava jedna je od uspješnijih, unatoč niskoj otkupnoj cijeni mlijeka.

"Cijena je takva kakva je. Da može bit bolja bilo bi dobro. Ali i s ovom cijenom uspijevamo pokriti troškove, režije i uspijevamo preživjeti", kaže Arić.

Količina i kvaliteta proizvedenog mlijeka održava ih na životu.

Niska proizvodnja i prezaduženost

"Ono što muči Hrvatsku u tom mliječnom sektoru je još uvijek relativno niska proizvodnja po grlu i mi smo uvijek negdje na začelju EU-a", kaže Vera Volarić, predsjednica Hrvatske mljekarske udruge

Prosjek EU-a je 6859 litara po grlu na godinu. Hrvatska krava u prosjeku daje 4393 litre. To je gotovo dva puta manje od najproduktivnije, danske krave koja daje čak 9361 litru mlijeka na godinu.

"Proizvođača mlijeka je u Hrvatskoj nažalost malo i svakim danom je sve manje i manje. Njih je danas svega negdje oko 6 tisuća", poručuju iz udruge.

Niska otkupna cijena i prezaduženost zatvorili su na stotine hrvatskih farmi. Tako je primjerice 2007. u Hrvatskoj proizvedeno oko 670 milijuna litara mlijeka, 2015. oko 500 milijuna, a 2017. samo 489 milijuna.

"I prošla godina je završila s određenim minusom, negdje na razini 15 milijuna kilograma. Mi smo svjesni tih trendova", govori Zdravko Barać, ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije.

Izdašnije potpore ključ produktivnosti

Izdašnije otpore ključ su veće produktivnosti europskih farmera.

"Mi i po 600 eura po kravi zaostajemo u investicijskim potporama hrvatskom mljekarstvu", rekao je prof.dr.sc. Zoran Grgić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Za to je velikim dijelom kriva hrvatska birokracija. Ovi vrijedni ljudi, koji nemaju ni blagdana ni godišnjih odmora, nemaju ni vremena za gubljenje na šalterima.

Najmanje pijemo mlijeko s naših farmi, a najviše konzumiramo ono uvozno. Kako bi i bilo našeg mlijeka kad se broj farmi u zadnjih 15 godina smanjio čak 10 puta. Ipak, ima i pozitivnih primjera.

Na jednoj farmi u Divoševcima godišnje se proizvede milijun litara mlijeka, a od farme sa 170 krava živi čak 27 članova obitelji.

Uništavaju nas uvoznički lobiji

Vlasnik firme Josip Zdunić kazao je kako je uspjeti u mljekarstvu jako teško.

„Uspjeli smo velikim radom, zalaganjem i povećanjem. Uništavaju nas cijene i uvoznički lobiji sa svojim smećem“, kaže Zdunić i dodaje kako proizvodnju dodatno opterećuje i kredit. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr