Istodobno, Hrvatska iz godine u godinu uvozi sve više stranih radnika spremnih raditi na poslovima koje domaća nezaposlena radna snaga ne ljubi, piše Glas Slavonije.
Tako je prošle godine u Hrvatskoj od ukupno 9.967 stranih državljana s dozvolom boravka na temelju zaposlenja, njih više od 50 posto imalo srednjoškolsko obrazovanje.
Od 5.105 uvezenih radnika čije obrazovanje odgovara najvećoj grupaciji nezaposlenih u zemlji, nekvalificiranih radnika je 1.549, visokokvalificiranih 115, a kvalificiranih 833.
U djelatnosti brodogradnje, poslodavci traže i više radnika od onog što im država dopušta.
Tako je djelatnost brodogradnje za ovu godinu iskazala potrebu zapošljavanja 1.750 radnika. Država im je dopustila uvoz 622 nova stranca.
Ironija ove priče je u činjenici da bi brodogradilišta mogla umjesto stranaca zaposliti domaće nezaposlene radnike, kada bi oni imali interesa.
Naime, brodogradnji zanimljivih, a nezaposlenih radnika je više od 800.
No u ovoj sezoni brodogradilišta i njihovi kooperanti s burze zapošljavaju samo 325 brodomontera, elektrozavarivača, zavarivača i brodocjevara, dok će u evidenciji nezaposlenih ostati više od 580 radnika sa zanimanjem koje se traži u brodogradnji.
Deficitarno zanimanje u toj djelatnosti je elektrozavarivač. Ima i njih u evidenciji nezaposlenih, ali ih je samo 55 posto spremno i raditi.
Ništa bolja situacija nije ni u građevinskoj djelatnosti koja godinama vapi za tesarima i zidarima.
I uvoze ih jer s ponudom nezaposlenih na burzi ne mogu pokriti svoje potrebe.
Naime, više od dvije četvrtine nezaposlenih građevinskih radnika nije zaposlivo jer nema sva potreba znanja i vještine vezana uz zanimanje ili nisu zdravstveno sposobni za rad.
Velik broj njih u anketama je naveo i kako nisu spremni za rad ili nemaju motivacije za rad.
1.000 zidara nezaposleno - 800 uvozimo!
Kako to izgleda u stvarnosti, pokazuju podaci o zidarima. Tvrtke imaju dozvolu u ovoj godini uvesti 800 stranih zidara, a istovremeno ih je na burzi evidentirano više od tisuću.
Hrvatski zavod za zapošljavanje proteklih je mjeseci, u sklopu programa mjera aktivne politike zapošljavanja, intenzivnije počeo raditi s nezaposlenima kako bi ih se obrazovalo za tražena zanimanja.
Tako je u program sufinanciranja obrazovanja za nepoznatog poslodavca do sada uključeno 1.745 nezaposlenih osoba, a uglavnom je riječ o prekvalificiranju za deficitarna zanimanja u ugostiteljstvu, metalskoj industriji, brodogradnji i građevinarstvu.
Broj radnika koji se dodatno obrazuju ne bi li postali zanimljivi poslodavcima zasigurno neće riješiti problem pasivnosti domaće radne snage.
Velik broj nezaposlenih, nažalost, još će uvijek radije kukati kako nema posla i istodobno nešto sitno raditi na crno nego se zaposliti.
Tako se Hrvatska već godinama suočava s problemom da, unatoč visokoj nezaposlenosti, nema dovoljno radne snage.
Stručnjaci na tržištu rada ukazuju i na još jedan problem domaćeg tržišta, koji je karakterističan ponajprije za graditeljstvo. Radnici iz BiH i Rumunjske jeftiniji su od domaćih radnika.
-
policija upalaVIDEO U Travniku nakon utakmice jedva spriječen fizički obračun navijača BiH i Hrvata
-
veliki danKći Nives Celzijus poslala emotivnu poruku o svojoj savršenoj obitelji
-
Žalili se i upalilo jeUtrka u Monaku tek je sad završila: Žalba je usvojena, novi je vozač na pobjedničkom postolju!
