Schengenska zona (BEN BORG CARDONA / AFP)
Schengenska zona (BEN BORG CARDONA / AFP)

Nakon ulaska u EU prije točno 3 godine, idući izazov hrvatskog članstva je priključenje schengenskoj zoni.


Europska komisija, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske danas su na konferenciji 'Tri godine poslije - Schengen kao sljedeći izazov?' razmatrali postignuti napredak i daljnje korake za uspostavljanje ulaska Hrvatske u schengensko područje.

Nakon ulaska u EU prije točno tri godine, idući izazov hrvatskog članstva je priključenje zoni bez unutanjih graničnih kontrola u kojoj je 22 od 28 država članica i četiri države koje nisu u EU-u.

'Sada kada je Hrvatska članica Europske unije, pred nama stoje novi izazovi, a ulazak u schengenski prostor je prioritetni cilj', kazao je ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.

Što je Schengen?

Pet država članica Europske unije 1985. godine odlučile su ukinuti unutarnje granične kontrole – tako je rođen je schengenski prostor. Provedba schengenskog režima počela je 1995. između sedam članica EU-a, a prostor danas obuhvaća veći dio Unije, osim Bugarske, Hrvatske, Cipra, Irske, Rumunjske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Bugarska i Rumunjska su u postupku priključivanja, a Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn dio su schengenskog prostora iako nisu članice europskog bloka.

Schengenska zoni je zona bez unutanjih graničnih kontrola u kojoj su 22 od 28 država članica i četiri države koje nisu u EU-u (Foto: AFP)

Europljani svake godine ostvaruju 1,25 milijardi putovanja u schengenskom prostoru. Europa bez unutarnjih granica donosi velike koristi gospodarstvu u cjelini, što upućuje na to koliko je schengensko postignuće opipljivo, popularno i uspješno te koliko je važno za naše svakodnevne živote i za naša društva.

Stvaranje schengenskog prostora jedno je od najvećih postignuća EU koji uključuje uklanjanje granica, osiguravanje sigurnosti i izgradnju povjerenja.

'Granice danas postoje samo na zemljovidima. Europljani svake godine ostvaruju preko milijardu putovanja unutar Schengenskog prostora. Za ostvarenje tog prava, bile su potrebne godine i godine rada i njegova je vrijednost neprocjenjiva. Za Hrvatsku, to predstavlja veliki potencijal. I Hrvatska je na putu ostvarenja tog cilja, a da bi se priključila prostoru slobodnog kretanja, to uključuje i potrebu ispunjavanja kriterija kojima ćemo doprinijeti održavanju sigurnosti, povjerenja i slobode kretanja', naglasio je Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Što Schengen donosi Hrvatskoj? Dinamika, prilike i izazovi

Pristupanje schengenskom području strateški je cilj Republike Hrvatske i u skladu s tim Hrvatska provodi potrebne aktivnosti za ispunjavanje propisanih uvjeta.

Danom pristupanja EU Hrvatska je prihvatila cjelokupnu schengensku pravnu stečevinu, a kako bi u potpunosti primjenjivala sve sastavnice schengenskog acquisa mora proći tzv. schengensku evaluaciju. Za potpunu primjenu schengenske pravne stečevine mora biti donijeta jednoglasna (politička) odluka na razini Vijeća EU i to nakon pozitivne schengenske evaluacije o spremnosti RH za ulazak u schengensko područje. U pripreme za pristupanje schengenskom području uključeno je više nadležnih tijela, ali ključno je Ministarstvo unutarnjih poslova, koje će obavljati najveći dio zadaća u provedbi schengenske pravne stečevine.

U svrhu priprema te dostizanja schengenskih standarda u upravljanju granicom, Europska unija je Republici Hrvatskoj stavila na raspolaganje 120 milijuna eura iz Privremenog schengenskog instrumenta, namijenjenog za poboljšanje standarda u nadzoru i kontroli buduće vanjske granice EU.

'Procesi povezivanja ljudi, nacija i država nezaustavljivi su. Po svojoj kulturološkoj i političkoj pripadnosti i svjetonazoru, Republika Hrvatska pripada jedinstvenom europskom prostoru. Baš zato je i njen strateški cilj nakon pristupanja Europskoj uniji upravo pristupanje Schengenskom prostoru. U tu je svrhu, u okviru Schengenskog instrumenta, u cilju primjene schengenske pravne stečevine i kontrole novih vanjskih granica, Republici Hrvatskoj dodijeljeno 120 milijuna eura. Do 17. lipnja 2016. godine, potpisani su ugovori u ukupnom iznosu od 743.780.500,84 kuna ili 97.445.358,09 eura, tj. 81% od alokacije, kazao je ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić.

'Sve ovo govori da se Republika Hrvatska kreće dobro utabanim putem, težeći boljem standardu građana. U tom smislu, Schengen predstavlja dodatni korak i dodatnu vrijednost u procesu sazrijevanja Hrvatske u ostvarivanju svog cilja. U prilog tome govori i činjenica da je tijekom najveće migrantske krize u posljednje razdoblje, Hrvatsku tijekom 2015. godine posjetilo više od 14 milijuna gostiju koji su je prepoznali kao sigurnu i prijateljsku zemlju.  Mislim da bi sve pripreme mogli završiti do kraja godine', rekao je Orepić.