Prema Eurostatu Hrvatska se o djeci brine katastrofalno, a najočitiji primjer nebrige su jaslice i vrtići. Zabrinjujući podatak je da svako treće mjesto u Hrvatskoj nema vrtić.

Galerija


Uz Latviju, Hrvatska se najmanje brine o djeci do 12 godina starosti.

Vezani članci Novorođenče - 2 Stručnjaci upozoravaju: Djeca koja su tijekom epidemije završila u bolnici odvojena su od roditelja, što može izazvati još jednu bolest Mali teroristi Zapeli u izolaciji s malim teroristima, spremni su potpisati kapitulaciju i vratiti se na posao

Pristup socijalnim uslugama, u što bi spadali vrtići, hobiji, pa i zdravstvene usluge, prema Eurostatu ima samo 2% hrvatske djece.

Gora od Hrvatske je samo Latvija s 1%. Dok primjerice u Danskoj 86% djece koristi takve usluge. Visoki udjeli zabilježeni su u Švedskoj, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Finskoj. Hrvatska je u društvu sa Slovenijom,Mađarskom, Italijom i Latvijom na začelju ljestvice.

Svako treće mjesto u Hrvatskoj nema vrtić (Foto: Dnevnik.hr) - 1
Svako treće mjesto u Hrvatskoj nema vrtić (Foto: Dnevnik.hr) - 2 Foto: DNEVNIK.hr

Najočitiji primjer nebrige za djecu su jaslice i vrtići

Čak 80 posto hrvatske djece ne ide u jaslice, a gotovo 40 posto ne pohađa vrtić.

Naime, svaki treći hrvatski grad ili općina nema vrtić. 

S istim problemom muče se i stanovnici Sikirevaca. Igraonicu za njihove najmlađe, zapravo jednu učionicu, ustupila im je mjesna škola. Tri sata na dan mališani pokušavaju raditi sve ono što njihovi vršnjaci rade u pravim vrtićima.

"Ovdje smo ograničeni samim tim prostorom. Prostor je mali tako da nemamo mi mogućnosti za provedbu većih projekata unutar skupine", govori odgojiteljica Gabrijela Rakitić.

Sikirevci su jedno od rijetkih mjesta koje se može pohvaliti da ih "roda" ne zaobilazi. No, tanak općinski proračun ne dopušta gradnju vrtića.

"Naš je proračun 2,7 milijuna kuna, a vrtića ispod 5 milijuna nema", govori načelnik općine Josip Nikolić.

Velike razlike između bogatih i siromašnih sredina

"Imamo Zagreb u kojem je 90% djece obuhvaćeno predškolskim odgojem odnosno vrtićem, s druge strane imamo istovremeno Brodsko-posavsku županiju gdje je svako peto dijete, odnosno petina djece ili svega 20% djece obuhvaćeno tim institucijama", govori pravobraniteljica za djecu, Helenca Pirnat Dragičević.

Sva djeca u Hrvatskoj nemaju istu startnu poziciju. Predškolske programe uglavnom koriste djeca zaposlenih roditelja, pokazuje istraživanje zagrebačkog Pravnog fakulteta.

"Jaslički programi i vrtićki programi su u Hrvatskoj jako skupi. Mi imamo neke podatke koji govore da neki roditelji po jednom djetetu moraju izdvajati iznose koji su oko 12 posto prosječne plaće, što je jako puno", govori Ivana Dobrotić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Besplatan vrtić je nešto o čemu mlade hrvatske obitelji sanjaju.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr