Hrvatska otvorila pregovore u poglavljima Prometna politika i Energetika

Pregovori su otvoreni na bilateralnoj Međuvladinoj konferenciji o pristupanju na kojoj je hrvatsko izaslanstvo predvodio glavni pregovarač Vladimir Drobnjak.

tri vijesti o kojima se priča Užas u Berlinu Tragedija u dječjem vrtiću: Vrata pritisnula mališana i ubila ga Kaos VIDEO Snimke koje lede krv u žilama: Valovi visoki devet metara pogodili turistički raj Javlja HZMO Dobre vijesti za tisuće roditelja: Provjerite račune, uskoro sjeda novac

U kratkoj izjavi nakon sastanka, Drobnjak je izrazio posebno zadovoljstvo izjavama predstavnika Europske komisije da je jedan od prioriteta EK otvoriti sva preostala poglavlja u pregovorima s Hrvatskom do kraja ove godine.

"To je jedna dobra i jaka izjava s kojom smo dodatno ohrabreni i koja je uporište za optimizam za mjesece koji su pred nama", rekao je Drobnjak.

Hrvatska je u poglavlju Prometna politika za liberalizaciju teretnog željezničkog prometa zatražila prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2012., s tim da bi išla na postupnu liberalizaciju od 33 posto svake godine, počevši od 2010. Europska strana je na taj hrvatski zahtjev zatražila dodatne informacije, što je svojevrsni signal da bi mogao biti prihvaćen.

Zagreb je također zatražio dva prijelazna razdoblja za pomorski prijevoz, jedno za obalni linijski promet do 2016. i drugo za kružni odnosno izletnički promet do 2014. U zajedničkom pregovaračkom stajalištu EU-a, ovaj se zahtjev ocjenjuje "neprihvatljivim", drugim riječima postoji malo izgleda da bude prihvaćen.

Europska unija sa svoje strane traži prijelazno razdoblje glede kabotaže u cestovnom teretnom prijevozu. Izraz kabotaža označava prijevoz putnika ili robe koje obavlja prijevoznik registriran u jednoj članici unutar teritorija neke druge druge zemlje članice.

Prema zahtjevu Europske unije koji je utvrđen u zajedničkom pregovaračkom stajalištu, hrvatski cestovni prijevoznici ne bi mogli pružati prijevozne usluge unutar drugih zemalja članica u razdoblju od dvije godine od ulaska Hrvatske u EU-u. Nakon dvogodišnjeg razdoblja, EU bi ponovno razmotrila to pitanje i mogla produljiti prijelazno razdoblje za dodatnih maksimalno dvije godine.

To znači da hrvatski kamioni u prijelaznom razdoblju ne bi mogli prevoziti robu između primjerice Muenchena i Berlina, dakle, polazišna i dolazišna točka ne smiju biti unutar teritorija jedne države.

Za uvođenje prijelaznog razdoblja za hrvatske prijevoznike zainteresirane su u prvom redu susjedne zemlje, koje žele zaštiti svoje prijevoznike od dodatne konkurencije. Tu mjeru, ako bi i bila na kraju dogovorena, koristile bi samo one zemlje koje to žele, ali ne postoji obveza za sve zemlje članice.

Hrvatska ne isključuje mogućnost da u tijeku pregovora i sama zatraži prijelazno razdoblje za prijevoznike EU-a.

U poglavlju Energetika, Hrvatska je tražila dva prijelazna razdoblja.

Prvo je da se do 31. srpnja 2012. odgodi obveza čuvanja minimalnih zaliha sirove nafte u količini 90-dnevne zalihe, što je standard u EU, jer Hrvatska mora za to stvoriti logističke pretpostavke.

Drugi zahtjev odnosi se na električnu energiju gdje je Hrvatska, zbog svog vrlo specifičnog položaja, tražila prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2018.

Hrvatska traži privremeno izuzeće od Uredbe 1228/2003, kojom se reguliraju kriteriji za pristup mreži za prekograničnu trgovinu električnom energijom.

Hrvatska traži rezervaciju prekograničnog prijenosnog kapaciteta u uvoznom smjeru za potrebe domaćih kupaca u iznosu od 1.000 megavata na svim granicama. Time se želi osigurati od mogućih "zagušenja" na prijenosnoj mreži jer uvozi veliki dio električne energije, budući da je kao republika bivše SFRJ ulagala u centrale izvan svog teritorija te i danas veliki dio struje uvozi, primjerice iz Krškog, Kaknja, Tuzle i Obrenovca.

Tu zapravo i nije riječ o klasičnom uvozu, jer Hrvatska "uvozi" svoju vlastitu struju koja se proizvodi na teritoriju drugih zemalja.

Glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak izjavio je nakon završetka Međuvladine konferencije o pristupanju da je "Unija za neke od naših zahtjeva zatražila dodatne informacije, za neke je rekla da u ovoj fazi nisu prihvatljivi i pozvala nas da još jednom razmotrimo naš zahtjev. Mi ćemo u oba poglavlja dostaviti dodatne informacije i nadopune naših pregovaračkih stajališta i to su teme koje nam predstoje u idućim tjednima i mjesecima".

Drobnjak je dodao da će Hrvatska usporedo s tim intenzivirati rad na ispunjavanju mjerila za zatvaranje u ova dva poglavlja. Za zatvaranje svakog od ova dva poglavlja Hrvatska će morati ispuniti po četiri mjerila.

U poglavlju Energetika, Hrvatska će trebati usvojiti novi zakon o rudarstvu, usklađen s europskim zakonodavstvom, koji bi stupio na snagu do ulaska u članstvo. Zatim, treba primjeniti direktive koje se tiču pravila na unutarnjem europskom tržištu električnom energijom i prirodnim plinom. Trećim mjerilom od Hrvatske se traži da postavi cilj za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u kontekstu zajedničkog cilja EU-a da do 2020. godine 20 posto energije bude iz obnovljivih izvora. To ne znači da svaka zemlja mora imati 20 posto, nego se o postotku koji otpada na svaku članicu zasebno pregovora u skladu s njezinom postojećom situacijom.

Četvrtim mjerilom traži se da Hrvatska pokaže da ima odgovarajuće administrativne kapacitete za provedbu zakonodavstva u području nuklearne sigurnosti.

U Prometnoj politici, Hrvatska će se trebati zakonski uskladiti u pogledu socijalnih uvjeta u cestovnom prometu. Riječ je o uvođenju digitalnih tahografa, kojima se štite prava vozača od prekomjernog rada. Odgovarajući zakon o tome trebao bi se za nekoliko tjedana naći pred Hrvatskim saborom. U okviru prvog mjerila također se traže odgovarajući administrativni kapaciteti za provedbu prometnog zakonodavstva.

Drugo mjerilo od Hrvatske traži da uspostavi učinkovito regulatorno tijelo u području željezničkog prometa. Kao treće mjerilo traži se ratifikacija Europskog sporazuma o zajedničkom zrakoplovnom području, a četvrto mjerilo odnosi se na kvalitetu brodova koji plove pod hrvatskom zastavom.