Hrvatska na korak do članstva u elitnom klubu: Ovo su reforme koje mora poduzeti

Hrvatska je u završnoj fazi procesa pristupanja Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) - ispunjeni su uvjeti u 20 od 25 odbora i u 25 od 26 pododbora.

tri vijesti o kojima se priča Let u SAD-u U avionu proglašeno izvanredno stanje: Pilot poslao poruku kontroli leta Traži novi zakon VIDEO Dabro pokušao napustiti presicu, pogledajte što je u prolazu rekao novinarima Životni put Dabro objasnio zašto se rodio u Beogradu i otkud je došao u Hrvatsku '92.

Nakon ulaska u europodručje i Schengenski prostor, OECD će biti zaokruživanje strateških ciljeva Hrvatske i potvrda da je Hrvatska među četrdesetak najnaprednijih gospodarstava svijeta čime ulagačima i partnerima šalje poruku institucionalno stabilnosti i predvidivosti regulatornog okruženja, često vole istaknuti u Vladi.

Povodom objave drugog Ekonomskog pregleda Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj za Hrvatsku, održana je tematska sjednica Vlade, na kojoj je sudjelovao glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.

"Prvo izvješće služilo nam je kao poticaj", istaknuo je Plenković, a Cormann je naglasio: "Hrvatska je fatastično napredovala."

"Zaokružujemo međunarodno pozicioniranje Hrvatske"

"Ono nam je služilo kao poticaj u preuzimanju svih pravnih stečevina koje su dio OECD-ovih, bilo sustava konvencija, bilo posebnih preporuka koje su nadogradnja onoga što smo učinili u vremenu pristupanja Europskoj uniji, dakle bolje politike za kvalitetni život građana, ključna je krilatica OECD-a i na tom tragu smo i radili proteklih godina", kazao je Plenković.

Istaknuo je i napredak Hrvatske u posljednjih 35 godina - od stjecanja međunarodnog priznanja, obrane od velikosrpske agresije, pobjede u Domovinskom ratu, mirne reintegracije i obnove, do integracije u međunarodne organizacije poput NATO-a i Europske unije.

"Nakon što smo prije tri godine ušli u Schengenski prostor i europodručje, sada završavamo i zaokružujemo međunarodno pozicioniranje Hrvatske, jedan od temeljnih političkih ciljeva koje je naša vlada identificirala još 2017. godine", poručio je Plenković.

"Pozitivno transformacijsko putovanje"

Cormann nije štedio riječi hvale: "Ovo je vrlo važan korak na putu Hrvatske u pristupanju OECD-u. Proces pristupanja jedno je pozitivno transformacijsko putovanje koje pomaže zemljama kandidatima da provode reforme, da se usklade sa međunarodnim praksama i da postave temelje za dugoročni razvoj i za povećanje standarda."

Istaknuo je kako je Hrvatska pokazala fantastičan napredak u procesu pristupanja i to je upravo rezultat snažne Vladine podrške vlade, a dodao je i kako cijene činjenicu da u Hrvatskoj postoji široka podrška koja se pokazala i u Saboru gdje ga je ranije primio predsjednik parlamenta Gordan Jandroković.

Tijekom razgovora istaknuto je da je Hrvatska uspješno provela niz reformi i prilagodbi zakonodavstva te se nalazi u završnoj fazi procesa pristupanja OECD-u. Jandroković je naglasio da je članstvo u ovoj organizaciji od strateškog interesa za Hrvatsku jer omogućuje uključivanje u zajednicu četrdesetak najrazvijenijih svjetskih gospodarstava.

Cormann se osvrnuo "na napredak koji je Hrvatska u vrlo kratkom razdoblju ostvarila, po čemu može biti primjer aktualnim i budućim državama kandidatkinjama za članstvo". Istaknuo je važnost Hrvatskoga sabora u cjelokupnom dosadašnjem procesu te podsjetio na ulogu koju će Sabor imati pri ratifikaciji ugovora o pristupanju Hrvatske OECD-u. 

Nužne reforme

Iz OECD-a su u izvješću poručili da Hrvatska treba održati zamah strukturnih reformi kako bi nastavila snažnu ekonomsku konvergenciju, ističući da, zahvaljujući snažnom i otpornom gospodarskom rastu, sustiže prosječni životni standard zemalja OECD-a. Tako BDP po stanovniku Hrvatske sada iznosi 81 posto prosjeka OECD-a, dok je prije 10 godina to iznosio tek 62 posro.

Uz reforme, putem restriktivnije fiskalne politike treba graditi i fiskalne rezerve, kako bi se adekvatno mogla suočiti s budućim izazovima, uključujući demografiju i zelenu tranziciju, poručili su iz OECD-a.

OECD prognozira da je hrvatsko gospodarstvo u 2025. poraslo za 3,2 posto, a iako bi trebao usporiti, rast bi i u ovoj i idućoj godini trebao ostati robustan, uz prognozirane stope od 2,7 posto u 2026. i 2,4 posto u 2027. godini.

Kada je riječ o ključnim preporukama, iz OECD-a smatraju da je, s ciljem osiguranja srednjoročne fiskalne održivosti, potrebno proširiti poreznu bazu te ojačati učinkovitost poreznog sustava kako bi se generirali potrebni prihodi. Između ostalog sugeriraju i smanjenje stavki na koje se primjenjuje snižena stopa PDV-a, pri čemu bi se dodatni prihodi mogli iskoristiti za snižavanje opće stope.

Sugeriraju i ukidanje mjera subvencioniranja energenata te ograničavanja cijena hrane, uz zaštitu ranjivih kućanstava putem ciljanih potpora. "Trebamo učinkovitije mjere, koje će konkretno ciljati kućanstva", poručio je Cormann.

Nagli porast cijena stambenih nekretnina ugrožava pristupačnost

U izvješću je poseban naglasak stavljen na povećanje pristupačnosti stanovanja, što, kažu iz OECD-a, zahtijeva poboljšanu raspodjelu stambenog fonda. "Snažna potražnja za stanovima usred ograničene ponude, zbog i velikog broja praznih stanova te rasta kratkoročnog najma, dovela je do naglog porasta cijena stambenih nekretnina, što ugrožava pristupačnost", upozoravaju.

Pritom iz OECD-a ističu potrebu daljnje reforme poreza na imovinu, uz poruku da bi se oporezivanje nekretnina moglo optimizirati. Tako u izvješću sugeriraju širenje poreza na nekretnine na sve vlasnike kuća i stanova, pri čemu osnova oporezivanja treba biti tržišna vrijednost nekretnine, a ne površina.

Apostrofiraju i potrebu jačanja privatnog tržišta dugoročnog najma i socijalnih i pristupačnih stanova za najam, što bi podržalo mobilnost radne snage i najugroženija kućanstva.

Napisali su i da bi poboljšana politika korištenja zemljišta i procesa izgradnje pomogla u usklađivanju ponude stanova s ​​potražnjom u područjima gdje je to najpotrebnije, pri čemu spominju i potpunu digitalizaciju postupaka izdavanja građevinskih dozvola.

Hrvatsko stanovništvo se smanjuje i ubrzano stari, što ima negativan utjecaj na potencijalni rast i javne rashode. Kako bi Hrvatska odgovorila na te trendove, iz OECD-a apostrofiraju potrebne reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava, dugotrajnog sustava skrbi, kao i tržišta rada, kako bi se produžio radni vijek, poboljšali zdravstveni ishodi te povećao udio radno aktivnog stanovništva.

Povećati zakonsku dob za odlazak u mirovinu, snažnije oporezivati alkohol i cigarete...

Tako smatraju da treba povećati zakonsku dob za odlazak u mirovinu i minimalni broj godina uplate doprinosa za primanje prijevremene mirovine. "Ograničavanjem mogućnosti prijevremenog umirovljenja i povećanjem dobi za umirovljenje produžili bi se radni vijek i poboljšala adekvatnost mirovina na održiv način", napisali su.

Prema projekcijama UN-a, napominju, radno aktivno stanovništvo smanjit će se za oko 25 posto do 2050. godine.

Poboljšanje zdravstvenih ishoda, putem jačanja prevencije i pružanja visokokvalitetne primarne i bolničke skrbi, jedan je od važnih preduvjeta za produljenje radnog vijeka, ističu iz OECD-a, a predlažu i snažnije oporezivanje alkohola, zaslađenih napitaka i povećanja trošarina na duhanske proizvode.

Osim fokusa na starije osobe, za ublažavanje trenda pada radno aktivnog stanovništva treba povećati i radnu participaciju mladih, majki s malom djecom, a tu su i politike privlačenja stranih radnika te hrvatske dijaspore.

Zalažu se za povećanje učinkovitosti javnog sektora, u vidu i povećanja kvalitete javnih usluga, pri čemu spominju i mogućnost potencijalnih ušteda u javnoj potrošnji, a koje ne bi narušile finalne ishode.

Kažu i da treba nastaviti s prodajom državnih poduzeća, kao i jasno definirati razloge za državno vlasništvo nad tvrtkama, ograničiti neprimjereni politički utjecaj te osigurati da su uloge vlade kao vlasnika i regulatora tržišta na kojima posluju državna poduzeća jasno odvojene.

Cormann je rekao da su lani doneseni zakoni vrlo važan korak u poboljšanju upravljanja i ishoda kada je o državnim poduzećima riječ.

Potrebni kontinuirani napori u borbi protiv korupcije

OECD ističe i potrebu prijelaza na klimatski otpornu ekonomiju s nultom emisijom štetnih plinova, za što je potreban sveobuhvatan paket politika, s ciljem postupnog napuštanja korištenja fosilnih goriva, a uz poticanje obnovljivih izvora energije, povećanje energetske učinkovitosti zgrada, kao i smanjenje ovisnosti korištenja automobila.

Tako poručuju da treba ubrzati postupke izdavanja dozvola za obnovljive izvore energije povećanjem administrativnih kapaciteta, pojednostavljenjem postupka njihovog izdavanja ili pokretanjem sustava "sve na jednom mjestu".

Sugeriraju i preusmjeravanje ulaganja s cestovne infrastrukture na održive načine prijevoza poput javnog prijevoza, bicikliranja i pješačenja.

Naglasili su i potrebu kontinuiranih napora u borbi protiv korupcije, jer unatoč napretku, mnogi građani i tvrtke smatraju korupciju raširenim problemom.

Spomenuli su i nedavno usvojeni Zakon o lobiranju, napisavši da bi trebao biti popraćen boljim praćenjem i provedbom pravila nakon prestanka radnog odnosa dužnosnika, kako bi se izbjegle situacije sukoba interesa.