Povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica na meti je kritika jer će sudjelovati na prvom formalnom sastanku Odbora za mir američkog predsjednika Donalda Trumpa, čiji je široki mandat izazvao ozbiljnu zabrinutost među državama članicama Europske unije, prenosi u srijedu Euronews.
Iznenadna odluka Europske komisije da pošalje povjerenicu za Mediteran Dubravku Šuicu na prvi formalni sastanak Odbora za mir u Washingtonu izazvala je ogorčenje u nekoliko država članica, s Francuskom koja je prednjačila u izražavanju institucionalnih i političkih prigovora.
Kritičari su na sastanku veleposlanika EU-a u srijedu tvrdili da sudjelovanje Šuice, o čemu glavni gradovi nisu bili ranije obaviješteni, nema potreban mandat i riskira da se protumači kao kolektivna podrška spornoj inicijativi, reklo je nekoliko diplomata za Euronews, govoreći pod uvjetom anonimnosti.
Države članice su se pobunile na tom sastanku, rekao je jedan diplomat.
Struktura u sjeni UN-a
Šuicino putovanje odvija se unatoč postojećim zabrinutostima po pitanju Odbora za mir koji je u siječnju osnovao američki predsjednik Donald Trump. Odbor, izvorno zamišljen za upravljanje poslijeratnim oporavkom Gaze, značajno je proširio svoj mandat i sada je zamišljen kao struktura u sjeni Ujedinjenih naroda, s Trumpom kao doživotnim predsjedateljem.
Francuska, Španjolska, Belgija, Irska, Slovenija i Portugal bile su među zemljama koje su u srijedu oštro prigovorile. Njemačka je također izrazila rezerve, ali umjerenije.
Diplomati tvrde da je Francuska zadala ton rasprave tvrdeći da je Šuicina prisutnost u suprotnosti s ugovorima EU-a jer Komisija nema pravo određivati vanjsku politiku.
Kritičari su istaknuli da Šuica, kao povjerenica za Mediteran, ima status političke predstavnice te da stoga njezina prisutnost u Washingtonu ima značajnu težinu. Činjenica da Europska unija, kao organizacija, nije članica Odbora za mir također je spomenuta kako bi se Šuicu obeshrabrilo od putovanja.
Reakcija Komisije
Glasnogovornik Komisije branio je u priopćenju odluku kao način da EU ostane "usko angažirana u svim aspektima koji se odnose na mirovni proces i obnovu u Gazi". Glasnogovornik je inzistirao da se Komisija neće pridružiti Odboru za mir.
Mađarska i Bugarska jedine su članice EU-a koje su izrazile namjeru da trajno budu u Odboru za mir. No, još sedam glavnih gradova posljednjih je dana signaliziralo namjeru da sudjeluju kao promatrači.
Među onima koji će prisustvovati svečanom okupljanju u četvrtak su mađarski premijer Viktor Orban, rumunjski predsjednik Nicușor Dan, kao i visoki diplomati iz Bugarske, Cipra, Češke, Italije, Grčke, Poljske i Slovačke.
Komisija je više puta postavljala pitanja o "opsegu, upravljanju i kompatibilnosti Odbora za mir s Poveljom UN-a", koju su potpisale sve članice EU-a. Komisija je pozvala Sjedinjene Države da izmijene formulaciju, ali bezuspješno.
Ipak, kao najveći donator humanitarne pomoći palestinskom narodu, s ukupnim iznosom od 1,65 milijardi eura teritorijima od izbijanja rata između Izraela i Hamasa 7. listopada 2023., Bruxelles ne želi biti marginaliziran u tom procesu.
Rasprava će se nastaviti sljedeći tjedan na okupljanju ministara vanjskih poslova u Bruxellesu. Ministrima će se pridružiti bugarski diplomat Nikolaj Mladenov, kojeg je Trump imenovao visokim predstavnikom za Gazu. Također je zadužen za povezivanje Odbora za mir s tehnokratskim palestinskim odborom odgovornim za upravljanje svakodnevnim poslovima.
