Hrvatska na europskom vrhu po biološkoj raznolikosti

Hrvatska je među zemljama s najvećom biološkom raznolikošću u Europi, istaknuto je danas u Vladi na predstavljanju Europske ekološke mreže Natura 2000 koja objedinjuje područja važna za očuvanje europskih ugroženih vrsta i stanišnih tipova te mehanizme za postizanje održivog razvoja i kvalitetnog suživota čovjeka i prirode.

Pročitajte i ovo NOVA ŠANSA ZA ŽIVOT Brzo su postali najpoznatiji zagrebački ljubavni par: Maks i Mira su zaštitni znak Maksimira Neće pokazivati mišiće I Vrdoljak se premišlja: Ne mislim poginuti za hidroelektranu Omblu!

Razvoj prirode i čovjeka mora ići zajedno, uvažavajući međusobne osobine, a Natura 2000 u tome ima neprocjenjivu ulogu, istaknuo je tom prigodom ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović.

Europa je prepoznala važnost očuvanja prirode u cilju očuvanja ljudskog opstanka, ali je isto tako svjesna kako je i sam čovjek dio te prirode, pa i njezin sukreator, rekao je Zmajlović.

>> 'Poštujte okoliš, pokazujte ljubav prema svakoj osobi!'

Naturu 2000 treba gledati kao veliku priliku, a ne kao kočnicu razvoju, naglasila je Ramona Topić iz Državnog zavoda za zaštitu prirode. Izvijestila je da je Prijedlog područja Natura 2000 u Hrvatskoj dovršen u prosincu 2012. i obuhvaća 36,92 posto kopna, odnosno 29,64 posto ukupne površine Hrvatske zahvaljujući činjenici da spada u četiri biogeografske regije - alpsku, panonsku, kontinentalnu i mediteransku.

Jedno od osnovnih obilježja je veliko bogatstvo krških predjela bogate bioraznolikosti. Za razliku od većine europskih zemalja u Hrvatskoj su očuvane sve tri vrste velikih zvijeri - medvjed, vuk i ris, s velikim područjem kretanja što traži i zaštitu njihovih staništa. Stoga je Hrvatska među zemljama s najvećom biološkom raznolikošću u Europi, naglasila je Topić.

Pri izradi mreže svaka zemlja članica sagledava popise europski ugroženih vrsta navedenih na dodacima Direktiva EU i utvrđuje koje se od njih, kao i stanišni tipovi, nalaze na njezinom teritoriju. Zemlje pristupnice imaju pravo nadopuniti popise Direktiva specifičnostima svoje prirode što je u procesu pregovora za poglavlje 27 Okoliš učinila i Hrvatska, nadopunivši Direktivu o staništima s 12 vrsta (velebitska degenija, ribe krških rijeka) i dva stanišna tipa (sedrene barijere specifične za područje Plitvičkih jezera i Krke), navela je.

Promjene s danom ulaska u EU

Na dan ulaska u EU država sama proglašava područja važna za ptice dok se područja temeljem Direktive o staništima na dan pristupa šalju Europskoj komisiji (EK) koja ocjenjuje dostatnost mreže. U postupku vrednovanja, odnosno pregovora, sudjeluju EK, zemlja članica, nezavisni stručnjaci te nevladine udruge. Nakon što Komisija prihvati prijedlog, zemlja članica ima šest godina za uspostavu učinkovitog upravljanja područjima, pojasnila je Topić.

Podsjetila je da je nakon procjene troškova upravljanja mrežom Natura 2000 na 5,8 milijardi eura godišnje, Europska komisija 2011. naručila studiju od Instituta za europsku okolišnu politiku koja je pokazala da Natura donosi između 200 i 300 milijardi eura koristi godišnje kroz razne usluge.

Studija jasno pokazuje da Natura 2000 ima ključnu ulogu u zaštiti i jačanju našeg prirodnog kapitala. Osim očuvanja prirodnih vrijednosti, ulaganje u Naturu 2000 pruža višestruke koristi za društvo i gospodarstvo na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i EU razini. Ekološka mreža ima važnu ulogu u odgovoru na izazove klimatskih promjena ublažavajući ih i prilagođavajući im se, rekla je Topić.

Naglasila je da Natura 2000 također pruža i druge socioekonomske prednosti - održavanje vodotoka i kvalitete vode, očuvanje prirodnih oprašivača, krajolika i prirodnih vrijednosti, te podržava turizam i rekreaciju.

Prema podacima Svjetske unije za očuvanje prirode, vrste danas izumiru tisuću puta brže nego u prirodnim uvjetima, odnosno bez utjecaja čovjeka, upozorila je Topić.

Neprocjenjivu važnost prirode prepoznala je i Europa te je njezin strateški odabir očuvati, a ne popravljati. Uvažavajući uočene probleme, EU je donijela Strategiju bioraznolikosti do 2020. u kojoj prepoznaje ključnu ulogu očuvanja bioraznolikosti za dobrobit ljudi i gospodarstva, dodala je Topić. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook