Neki su odavno umjesto podređivanja logici profita i zadovoljavanju partikularnih interesa privatnog kapitala, odabrali odgovornost prema zajednici i društvu u cjelini, a i u Hrvatskoj ima sve više interesa za uspješnu alternativu dominirajućem tržišnom modelu. Uslijed goruće stambene krize jedna od ključnih društvenih tema postalo je priuštivo, sigurno i kvalitetno stanovanje, a čak je i Vlada u Nacionalnom planu stambene politike 2030 prepoznala zadružni model.
Stambene zadruge u mnogim su zemljama Europske unije veoma raširen i uspješan model kroz koji građani udruživanjem i suradnjom s lokalnim vlastima rješavaju svoje stambeno pitanje. Upravo 2025. Opća skupština UN-a proglasila je Međunarodnom godinom zadruga (IYC2025) koja se obilježava pod sloganom "Zadruge grade bolji svijet".
Održivo stanovanje i zadovoljni stanari
''Najrazvijenije po tom pitanju su Švicarska, Njemačka, Engleska, a u posljednje vrijeme nalazimo uspješne primjere i u drugim zemljama poput Nizozemske, Španjolske, Belgije… Uvjeti i konteksti u svim tim državama su različiti, no povezuje ih sustavna podrška lokalne ili državne vlasti te ostvareni krajnji cilj, a to je održivo stanovanje i zadovoljni stanari“, istaknuo je ranije za DNEVNIK.hr arhitekt Ivan Vadanjel, član arhitektonske zadruge Otvorena arhitektura, koja je 2021. pokrenula pilot-projekt razvoja zadružnog stanovanja, a ovih je dana nagrađen prestižnom međunarodnom nagradom.
Istraživanje i stvaranje održive arhitekture, poticanje suradnje i demokratizacije u sferi upravljanja prostorom i gradnje te javno djelovanje kroz prenošenje stečenih znanja i iskustava, ono je čime se bavi kolektiv sastavljen od iskusnih arhitekata zajedno s kolegama iz drugih profesija ili sfera djelovanja. Pod održivom arhitekturom podrazumijevaju energetski učinkovitu te ekološki i socijalno odgovornu gradnju s posebnim naglaskom na zadovoljavanje stambenih potreba, urbanu obnovu i korištenje postojećih prostornih resursa u javnom interesu.
Zadružno stanovanje u Križevcima, gradu s 19.000 stanovnika, kao model priuštivog stanovanja kojim građani međusobnim udruživanjem rješavaju stambeno pitanje među 20 je dobitnika nagrade New European Bauhaus kojim Europska komisija nagrađuje male općine za održive, uključive i najljepše projekte sufinancirane EU fondovima. Na natječaj se prijavilo 315 projekata malih općina iz Europe.
Nagrada "Novi europski Bauhaus" uspostavljena je 2021. kao priznanje ekološkim, gospodarskim i kulturnim projektima koji uključuju održivost, estetiku i suživot. Nazvana je po školi za arhitekturu i primijenjenu umjetnost Bauhaus Njemačkoj koja je bila aktivna od 1919. do 1933. godine.
"Zadovoljna sam što je ove godine nagrada dodijeljena i u kategoriji za stanovanje što nam pomaže da razmišljamo o rješenjima za stambenu krizu na novi način", poručila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije u čijem je prvom mandatu pokrenuta nagrada.
Križevci – napredan koncept stanovanja
Zadruga Otvorena arhitektura u partnerstvu sa Zadrugom za etično financiranje, a obje su članice europske zadruge MOBA Housing u koju su uključene slične zadruge iz Češke, Mađarske, Slovenije i Srbije, stoje iza projekta “Poticanje razvoja zadružnog stanovanja”, sufinanciranog sredstvima Europske unije i Europskog socijalnog fonda. Već nekoliko godina zajedno rade i na pripremi prvog projekta u Križevcima, gdje se planira rekonstrukcija zgrade bivše vojarne u stambenu zgradu za članove zadruge.
"Dosadašnji proces obuhvatio je izradu glavnog projekta i ishođenje građevinske dozvole za rekonstrukciju dijela postojeće zgrade bivše vojarne (nekadašnje spavaonice) u višestambenu zgradu. U sljedećoj fazi planiramo razviti model priuštivog stanovanja namijenjen mladim obiteljima na toj lokaciji s obzirom na to da su tržišne cijene nekretnina značajno porasle i postale nedostupne većem dijelu stanovništva", kazali su iz Grada Križevci za DNEVNIK.hr.
Grad je osigurao zemljište odnosno prostor bivših spavaonica u nekadašnjoj vojarni u centru grada, a riječ je o prostoru koji se ne koristi i koji se nalazi pored važnih ustanova kao što su Dom zdravlja, srednja škola, Razvojni centar i tehnološki park, Gradska knjižnica, vrtić i brojne druge.
Za koju godinu trebala bi biti potpuno rekonstruirana zgrada spavaonice u sklopu kompleksa bivše vojarne JNA i u njoj ukupno 36 modernih stambenih jedinica od 47 do 90 četvornih metara, sa stotinjak stanara, a od toga će 19 stanova biti iznajmljeno članovima zadruge koji će, uz priuštivi najam, za sebe i obitelj tako riješiti stambeni problem. To znači da će imati barem 20 do 30 posto nižu najamninu od one tržišne, odnosno iznos najamnine za članove zadruge neće premašivati 30 posto njihovih primanja što je važno zbog prevencije stambenog stresa.
Predviđene su i multifunkcionalna dvorana, zajednička kuhinja i dnevni boravak te terasa s prostorom za uzgoj hrane, kao i coworking prostori s tržišnom cijenom najma te solarni paneli snage 55 kilovata na krovu, sve uz zelenu fasadu kao zaštitu od sunca, a sve navedeno važno jer ne samo da povećava kvalitetu življenja, nego i pozitivno utječe na mnoge probleme suvremenog života poput alijenacije i usamljenosti.
Investicija preuređenja procjenjuje se na oko četiri milijuna eura bez PDV-a, a članski ulozi zadrugara pokrili bi oko 15 posto troškova, proračunska sredstva jedinice lokalne samouprave i EU fondova oko 25 posto, a za ostatak bi trebao kredit.
Projekt je napravljen prema modelu koji već nekoliko godina postoji u Barceloni i cilj mu je uz pristupačne domove, promicati održivost i društvenu uključenost te osnaživanje samih pojedinaca. U bivšem industrijskom postrojenju u Barceloni izgrađena je zgrada La Borda s 28 stanova i nekoliko zajedničkih prostora, koja je osvojila i prestižne nagrade za suvremenu arhitekturu, a u međuvremenu je Sostre Cívic, predvodnica novog modela stanovanja u Španjolskoj, izgradila više od 20 stambenih zajednica.
Grad Križevci je, napominju, u kontaktu s Agencijom za pravni promet i posredovanje s nekretninama (APN), a cilj je upoznati Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i APN s namjerama Grada Križevaca u razvoju modela priuštivog stanovanja za mlade obitelji: "Prve povratne informacije koje smo dobili iz APN-a su pozitivne i vjerujemo da ćemo zajedničkim naporima pronaći optimalan model koji će našim građanima olakšati kupnju prve nekretnine."
S Ministarstvom i Agencijom u kontaktu je i Zadruga otvorena arhitektura vezano uz Nacionalni plan stambene politike i razvoj priuštivog stanovanja te se u tom kontekstu razrađuje i model stambenih zadruga i potencijalni izvori financiranja takve vrste projekata. Spominju se načini financiranja putem kredita HBOR-a i Ministarstva, no tu su još potrebna pojašnjenja, ističu iz Grada.
Stiže Zakon o priuštivom stanovanju
Demokratski procesi odlučivanja, reinvestiranje dobiti u lokalnu zajednicu te naglasak na ekološkoj i ekonomskoj održivosti – glavna su obilježja društvenog poduzetništva i dobre ekonomije. Nažalost, još uvijek nedovoljno prepoznatog koncepta u Hrvatskoj. Pogotovo kada je riječ o zadrugama, koje imaju ogroman ekonomski i društveni potencijal što u praksi pokazuje i niz primjera diljem svijeta.
Zadruge, naime, slove za biznis budućnosti, a u Hrvatskoj postoji i tradicija u zadrugarstvu duga više od 150 godina. Međutim, aktualno stanje nije baš sjajno u usporedbi s ostatkom Europske unije i svijeta. Razloge vjerojatno treba tražiti u tome što se sam pojam zadruga poistovjećuje sa socijalističkim društvenim uređenjem iako takva kvalifikacija nije točna te se doživljava kao relikt prošlosti, a ne kao potencijalno uspješan model poslovnog udruživanja. No, osim same percepcije, dio razloga za takvo stanje u zadrugarstvu postoji i u zakonskoj regulativi.
Iz Ministarstva za DNEVNIK.hr ističu da neprofitne stambene zadruge imaju dugu tradiciju kod starijih članica EU-a, za razliku od Hrvatske:" Posljedica je to nasljeđa od ranijeg društvenog uređenja i opće privatizacije nakon promjene prijašnjeg društvenog uređenja. Kako bi neprofitne stambene zadruge bile pouzdane za svoje zadrugare, potrebno je napraviti novi zakonodavni okvir s kojim se uređuje takav za nas novi način organiziranja građana."
"Neprofitne stambene zadruge trebaju imati ograničeno djelovanje kako ne bi remetile tržišne odnose i kontrolne mehanizme koji bi štitili zadrugare. S druge strane takve zadruge bi trebale raditi bez profita i uz poticaje države te jedinica lokalne samouprave, kako bi u konačnici omogućile svojim zadrugarima povoljnije rješavanje stambenog pitanja nego je to moguće na tržištu", ističu.
Napominju da je Nacionalni plan stambene politike 2030 predvidio potrebu pravnog reguliranja i s time omogućavanja rada neprofitnim stambenim zadrugama u Republici Hrvatskoj: "S obzirom na to da se Zakon o zadrugama odnosi na djelovanje čitavog niza zadruga, a sve uz profitno djelovanje, odlučeno je navedena pitanja posebno regulirati u novom Zakonu o priuštivom stanovanju. Ministarstvo je izradilo nacrt novog Zakona o priuštivom stanovanju kojim bi se pravno uredilo i poslovanje neprofitnih stambenih zadruga i tako omogućilo udruživanje građana s ciljem rješavanja stambenog pitanja u vlastitoj organizaciji."
Nakon međuresornog usklađivanja očekuje se objava nacrta Zakona o priuštivom stanovanju u javnom savjetovanju gdje će biti moguće vidjeti sve elemente novog zakona kojim će se zaokruženo uspostaviti novi sustav priuštivog stanovanja u Hrvatskoj, poručili su iz resornog Ministarstva.
I Pula je prepoznala potencijal
Zadruga Otvorena arhitektura koja je izradila projekt stambene zadruge u Križevcima razvija projekte i u drugim gradovima, a jedan od njih je Pula. Gradonačelnik Peđa Grbin, Goran Jeras iz Zadruge za etično financiranje te Vadanjel predstavili su ovih dana predinvesticijsku studiju pilot projekta zgrade stambene zadruge.
"Cilj zadružnog stanovanja je osigurati krov nad glavom po uvjetima povoljnijim nego što su tržišni, ali isto tako, cilj zadružnog stanovanja, za razliku od POS-a na kojem također radimo, nije da nekretnina prijeđe u vlasništvo osobe koja će u toj nekretnini živjeti. Ovo je jedan od paralelnih sustava kojima ćemo na području grada Pule pokušati rješavati problem stambene krize", rekao je Grbin i dodao da u gradu postoje dodatne lokacije spremne za nastavak ovog modela.
Za potrebe zadružnog stanovanja predložena je lokacija u Mutilskoj ulici, koja se nalazi na rubu građevinskog područja, djelomično u zoni mješovite namjene, djelomično u zoni rekreacije. Površina čestice je oko 3000 četvornih metara, dok je površina građevinskog dijela oko 1850 četvornih metara. Maksimalna izgrađenost bila bi 800 četvornih metara, katnosti P+3. Prema tim datostima GUP-a i osmišljenosti programa, gradile bi se 32 stambene jedince, što je ukupno 1760 metara četvornih stambenog prostora. Uz stambeni prostor, predviđeno je 170 četvornih metara za zajedničke sadržaje, prema odluci stanara.
Struktura stanova se kreće od 30 do 80 metara četvornih, gdje je najviše stanova srednje veličine od 1,5 sobnog do 2,5 sobnog stana. Išlo se na shemu galerijskog sustava zbog komunikacije, kako bi se povećala interakcija između stanara, ali ono što je ključno jest da se dobiju kvalitetni stanovi s dvostrukom orijentacijom, što je danas doista rijetkost u novogradnji jer se gotovo stalno rade jednostrano orijentirani stanovi, koji smanjuju kvalitetu stanovanja.
"Projekt će se raditi u suradnji s budućim stanarima prema njihovim konkretnim potrebama", istaknuo je Vadanjel, a Jeras napominje: "Priuštivost zadružnog stanovanja proizlazi iz toga što se stanovi grade kao objekti za stanovanje, a ne kao financijska imovina. Stanovi ostaju u trajnoj funkciji stanovanja, nije ih moguće prodati. Stanari koji su članovi Zadruge ne postaju vlasnici stanova, nego je Zadruga vlasnik stanova, a stanari imaju doživotno i nasljedno stanarsko pravo."
Cilj Grada Pule je kroz ovaj projekt građanima osigurati da do stana dođu po što prihvatljivijim uvjetima, ističu iz Grada. Stanove neće biti moguće davati u podnajam, iznajmljivati ili pretvarati u apartmane, oni će biti namijenjeni stanovanju ljudi kojima su dodijeljeni na korištenje temeljem ugovora.
Stambene zadruge nisu jedino rješenje za priuštivo stanovanje, ali imaju brojne prednosti
U Beču je gotovo 60 posto stambenog fonda u zadružnom obliku vlasništva, u Nizozemskoj tridesetak posto, a brojne su prednosti ovog modela. ''Prvenstveno to je njegova neprofitna priroda, što znači da je osnovni cilj ovog modela učiniti stanovanje otpornim na tržišna iznenađenja. Ovim se modelom osiguravaju bitno niže prosječne cijene stambenih kvadrata u odnosu na lokalne tržišne kontekste. Financijska pristupačnost stambenog prostora primarno se postiže izuzimanjem ekstraprofita u procesu gradnje te osiguravanjem povoljnog zemljišta od strane jedinice lokalne samouprave'', objašnjava Vadanjel.
"S obzirom na to da sama stambena zadruga vodi i nadzire proces izgradnje iz konačne cijene izgrađenih kvadrata eliminira se uobičajena zarada niza posrednika u procesu. Udruživanjem zadrugara, uključivo onih koji nemaju pristup uobičajenom individualnom stambenom zaduživanju, u zajednički pothvat osnivanja stambene zadruge i gradnje stambene zgrade smanjuju se pojedinačni troškovi stjecanja stana te osigurava bitno veća financijska sigurnost“, dodao je.
Jedina mana stambenih zadruga, ako je možemo tako nazvati, napominje, jest da njezini članovi moraju aktivno participirati u formiranju i organizaciji zadruge, a kasnije i u upravljanju stambenom zgradom, što zahtijeva ulaganje određenog truda i vlastitog vremena, a sve kako bi se zadovoljile vlastite i zajedničke stambene potrebe.
Stambene zadruge su, ističe, samo jedno od mogućih rješenja za priuštivo stanovanje koje se može uspješno kombinirati s ostalim programima javnog ulaganja u stanogradnju poput javnih stanova za najam i slično: ''Ono što ih čini idealnim za lokalne samoupravne je činjenica da dugoročno osiguravaju priuštivo stanovanje, a da se pri tom dodatno ne opterećuju gradski budžeti. U ovom trenutku ključno je u suradnji s gradovima i financijskim institucijama razviti kvalitetne linije financiranja ovakvih projekata kako bi se olakšala i ubrzala njihova provedba.''
Naposljetku, osim olakšavajućeg financijskog dijela bitna značajka jest socijalna komponenta: ''Stanari zajednički osnivaju zadrugu, definiraju zadružna pravila i zajedno projektiraju svoj budući stambeni prostor, a kasnije zajednički nastavljaju upravljati zgradom. Ključnu ulogu u tome imaju brojni zajednički prostori koji intenziviraju druženje i osjećaj zajedništva među stanarima. Prostori poput zajedničkog dnevnog boravka, kuhinje i terase gdje se mogu organizirati razni događaji i proslave, igraonice za djecu, kućne radionice, urbani vrtovi, coworking prostori i slično povećavaju kvalitetu života te pozitivno utječu na mnoge probleme suvremenog života poput alijenacije i usamljenosti.''
-
Na sjeveru HrvatskePucao u nevjenčanu suprugu i njezinu sestru: Jedna žena preminula, ubojica u bijegu
-
Upitna kvalitetaNove kuće se raspadaju: Banovina je obnovljena, ali - kako? Provjereno istražilo stanje na terenu
-
nova obvezaVelika promjena za strane radnike! Vlada donosi novi zakon: "Oni koji imaju kontakt s ljudima morat će..."
