Godinu dana nakon susreta Kolinde Grabar-Kitarović i Aleksandra Vučića u Zagrebu i dogovora da dvije države u iduće dvije godine pokušaju usuglasiti rješenje o granici, između Zagreba i Beograda suglasja o tome još nema. Pozicije su najudaljenije kada je u pitanju razgraničenje na Dunavu.
U veljači prošle godine dvoje predsjednika dogovorilo se da će Hrvatska i Srbija u dvije godine pokušati postići dogovor oko granice, a ne uspiju li u tome obratit će ne nekom međunarodnom sudu.
Vezani članci
Procurili detalji stravičnog ubojstva: Vlastitog brata u krevetu premlatio "bokserom" pa ga izbo nožem
Mladić koji je ubio brata pa tijelo usred noći prevozio u tačkama, blizak je rođak jednog od najpoznatijih srpskih slikara
Srbijanski je predsjednik tada rekao da Zagreb i Beograd imaju suprotna stajališta o granici.
Po Beogradu, iako je došlo do određenih pomaka po pitanju kopnene granice, Hrvatska i Srbija i dalje miljama daleko od dogovora o razgraničenju na Dunavu.
Državni tajnik u srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova Nemanja Stevanović kazao je u nedavnom intervjuu za Tanjug da su najveća prepreka sporazumu dva riječna otoka - Šarengradska i Vukovarska ada, pri čemu Zagreb, po njemu, inzistira na rješenju koje je suprotno međunarodnom pravu.
"Po pitanju Dunava, slažemo se samo da se gotovo ni oko čega ne slažemo, zato što problem vidimo potpuno drugačije. Oni ne žele promijeniti stajalište koje je u potpunosti u suprotnosti s međunarodnim javnim pravom", rekao je Stevanović i dodao da nije preveliki optimist da će dvije države razgraničenja riješiti bez suda.
Hrvatska traži da temelj dogovora bude katastar
Hrvatsko je ministarstvo vanjskih poslova u odgovoru Hini odbacilo srbijansku tezu o kršenju međunarodnog prava, ponovno istaknuvši da je bivša međurepublička granica hrvatskim osamostaljenjm postala i državna.
"Stajališta i zahtjevi Republike Hrvatske čvrsto su utemeljeni i u skladu su s međunarodnim pravom", kaže MVEP i dodaje da Hrvatska traži da se u budući bilateralni ugovor o granici ugradi "bivša republička granica iz 1991. godine koja je danom osamostaljenja Hrvatske već postala međunarodna granica između Hrvatske i Srbije".
"Navedeno je potvrđeno i u mišljenju Badinterove komisije", dodaje MVEP.
Beograd predlaže da granična linija ide sredinom rijeke, a kaže da bi katastarska podjela Hrvatskoj dala oko 10.000 hektara na lijevoj obali rijeke. Pritom navodi da je takav princip o granici između dvije države sredinom plovnog toka Dunava već primijenjen i u slučaju razgraničenja između Austrije i Njemačke, Rumunjske i Bugarske te Mađarske i Slovačke.
MVEP odgovara da međurepublička granica nikada nije bila na Dunavu
"Bivša međurepublička granica, u skladu sa zakonodavstvom i hrvatske i srbijanske strane, bila je precizno utvrđena i nije bila na Dunavu, već se protezala, kako u Srijemu tako i u Baranji, vanjskim granicama općina svake republike koje su ujedno bile i vanjske granice katastara tih općina 1991.", pojašnjava MVEP.
Ministarstvo također naglašava kako u nastavku pregovora očekuje da se "Srbija pridržava svojih više puta javno izrečenih načelnih stajališta o potrebi poštivanja bivših republičkih granica, kao jednog od temeljnih načela međunarodnog prava, te da to to primijeni pri oblikovanju svojih stajališta za cijelu granicu prema Republici Hrvatskoj jer za sada to prihvaća samo u jednom dijelu granice, u području Srijema".
Međutim, Stevanović, koji je i nacionalni koordinator za rješavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom, nije optimist u vezi dogovora o granici na Dunavu, ali jest u slučaju da pitanje granice dođe pred neovisno međunardono pravno tijelo koje bi donijelo konačnu odluku.
On smatra da će ona ići u korist Srbije ako se ne upletu "izvanpravni čimbenici", odnosno ako Hrvatska ne bude koristila svoje članstvo u EU-u za "ucjenjivanje".
"Nadam se da nećemo doći pred treću stranu, gajim optimizam, ali me iskustvo rada s Hrvatskom naučilo da prije svega treba biti realist, a kad ste realist radeći s Republikom Hrvatskom, niste veliki optimist", citira Tanjug Stevanovića koji smatra da Hrvatska nakon iskustva sa Slovenijom i arbitražnim sudom neće pristati na takvu opciju već da će se, ako do toga dođe, ići na Međunarodni sud pravde u Den Haagu.
Stevanović ipak dodaje da je na sastanku međudržavnog povjerenstva za granice prošle godine došlo do određenog pomaka kada je riječ o kopnenom dijelu granice.
Hrvatska strana naglašava da je na njezin poziv u Zagrebu u lipnju 2018. održan sastanak povjerenstva za granice, a potkraj prošle godine i jedan sastanak stručne radne skupine.
"Sada očekujemo poziv srbijanske strane za novu sjednicu, a nadamo se da će ona biti održana uskoro", dodaje MVEP. (Hina)