Globalni indeks mira prvi je put objavljen 2007., a ove je godine obuhvatio 140 država. Za procjenu miroljubivosti ključni su čimbenici poput povjerenja u sugrađane, podataka o zločinima i broju sigurnosnih snaga, udjela zatvorenika u ukupnom stanovništvu i izdataka za vojsku. Posljednje mjesto na ljestvici zauzeo je Irak.
Procjena je obuhvatila ukupno 24 kriterija, pri čemu su je procijenjeno unutarnje i vanjsko stanje vezano za pitanja mira.
U usporedbi s 2007. Hrvatska se poboljšala za sedam mjesta, a s obzirom da je došlo do promjena i u samom broju promatranih država, ukupni pomak Hrvatske iznosi 10 mjesta.
Najviše ocjene Hrvatska je dobila za nisku opasnost od terorističkih napada, nasilja i umorstava, a za povjerenje građana u druge građane i za udio sigurnosnih snaga u ukupnom broju stanovništva dobila je srednju ocjenu dok je za dostupnost oružja ocijenjena sa loših 4. U kategoriji poštivanja ljudskih prava, Hrvatska je dobila ocjenu 2. Ocjena 1 je najviša, a 5 najniža ocjena.
Japan je jedina članica skupine G-8 industrijskih zemalja koja je uvrštena među 10 najmiroljubivijih. Njemačka je zauzela 14. mjesto, Italija 28., Francuska 36., Velika Britanija 49., Sjedinjene Američke Države 97. a Rusija 131.
Posljednji na popisu su Izrael, Afganistan, Sudan, Somalija i Irak.
Inicijativu "Svjetske mirovne ljestvice podupiru poznate osobe kao što su Dalaj Lama, nadbiskup Desmond Tutu, bivši američki predsjednik Jimmy Carter i jordanska kraljica Noor.
