Još jedna karta kojoj se ne možemo veseliti: Prema podacima Eurostata, Hrvati su najdeblji narod u Europskoj uniji

Galerija 8 8 8 8

tri vijesti o kojima se priča Nakon napada Ne može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil Nestašica Navala na mesnice, a posebno traženog mesa nema: "Ovo uvozno, palcem uzmeš i stisneš. Ako propadne, nije dobro" FEMICID u rijeci Jezivi detalji ubojstva: "Pronađena je na trećem katu s 30 ubodnih rana"

Eurostat je objavio najnovije istraživanje o debljini među državama članicama i ispada da je Hrvatska država s najdebljim ljudima u EU. Tako smo se pozicionirali na samom vrhu ljestvice, sa čak 65 posto odraslih pretilih. Usporedbe radi, prosjek Europske unije iznosi 53 posto.

Prema podacima iz 2019., kod nas čak više od 70 posto muškaraca i malo manje od 60 posto žena smatra se osobama s prekomjernom težinom. Iza nas su odmah Malta, Češka, Mađarska i Slovačka dok se na samom dnu ljestvice nalaze Italija, Francuska i Luksemburg.

Pročitajte i ovo poražavajuće Rezultati državne mature: Učenici bolji u matematici i engleskom, no podbacili iz hrvatskog

Pročitajte i ovo moguć utjecaj na svjedoke Kazimiru Bačiću određen istražni zatvor i zbog straha od ponavljanja kaznenog djela: ''Namjeravamo podnijeti ustavnu tužbu''

Najveći postotak pretilosti u EU imale su osobe u dobi od 65 do 74 godine, a najmanji u dobi od 18 do 24 godine.

Također, uzorak je vidljiv i po stupnju obazovanja. Što je stupanj obrazovanja veći, udio pretilosti kod ljudi je manji. Tako je 59 posto ljudi s prekomjernom težinom koji imaju nizak stupanj obrazovanja, 54 posto s srednjim stupnjem obrazovanja i 44 posto ljudi s visokim stupnjem obrazovanja su pretili. Isto se tako udio prekomjerne težine smanjuje, ovisno o stupnju obrazovanja - 20 posto s niskim, 17 posto sa srednjim i 11 posto sa visokim stupnjem obrazovanja.

Ove brojke su rezultati Europske zdravstvene ankete (EHIS) te su ti podaci jedan od glavnih izvora informacija o zdravlju stanovništva.

Nema iznenađenja

Reporterka Petra Buljan razgovarala je s Helenom Križan iz Službe za promicanje zdravlja, koja je rekla da u stručnim krugovima podaci nisu iznenađujući. ''Ono što je potrebno je sveobuhvatna i koordinirana akcija na nacionalnoj razini'', dodala je.

Hrvatska  još od 2012. godine nema Akcijski plan za borbu protiv debljine, ali ministar zdravstva Vili Beroš u ožujku je naveo da će se uskoro krenuti s izradom takvog dokumenta.

Međutim, nemaju samo odrasli problem s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom. ''U Hrvatskoj 35 posto osmogodišnjaka ima problema s prekomjernom tjelesno masom i debljinom. Otprilike svako treće dijete'', rekla je Križan.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr