Hrvati na godinu prevare osiguravatelje za 370 milijuna kuna

Taj je iznos, na primjeru Hrvatske, gotovo jedan i pol puta veći od ukupne dobiti koju ostvaruju osiguravatelji, piše Glas Slavonije.

Pročitajte i ovo Narodi Jugoslavije Nova analiza genetskog podrijetla Srba, Hrvata, Bošnjaka i Albanaca mnogima se neće svidjeti: "Uvijek smo duboko u sebi znali" u očekivanju Godota Sramotan primjer nebrige: U velebnu zgradu uložili šest milijuna eura, a zjapi prazna

Premda nerado govore o tom dijelu poslovanja, osiguravatelji su suglasni da se najčešće susreću s pokušajima lažiranja štete na vozilima. Primjerice, čest je slučaj da se, kada na vozilu postoje prijašnja oštećenja (već naplaćena od neke druge osiguravajuće kuće), pokušavaju prijaviti i naplatiti kod novog osiguravatelja. Ponekad građani lažiraju cijeli događaj s nastalom štetom, primjerice da već oštećena vozila sudjeluju u prometnoj nezgodi s policijskim očevidom ili bez njega, te naposljetku da se nakon nastanka takvog događaja namjerno oštećuju dijelovi koji nisu bili oštećeni radi povećanja obujma štete. 

U Grawe osiguranju ističu kako vlasnici automobila često pokušavaju prijaviti totalnu štetu na automobilu ugradnjom aktiviranih zračnih jastuka, što je, zbog visoke cijene sustava zračnih jastuka, uistinu najzanimljiviji element kada se radi o pokušajima varanja osiguravatelja. 

'Gotovo u svim primjerima otklonjenih šteta zračni su jastuci bili premontirani s nekog već oštećenog vozila - kaže Iva Naglić iz Odjela za marketing i komunikaciju Grawe osiguranja'. 

Sanje Vujnovac iz osječke podružnice Euroherc osiguranja dopunjuje: "Na temelju indicija i iskustva možemo zaključiti kako se najveći broj prijevara vjerojatno događao i još se uvijek događa u segmentu obveznoga i kasko osiguranja vozila. To je posebno bilo izraženo u vrijeme kada bonus-malus sustav u obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti nije funkcionirao onako kako je on zamišljen. Ljudi su bez razmišljanja prihvaćali prijedlog 'prijatelja' te su mu, preuzevši odgovornost za štetu koju nisu počinili, neosnovano pribavljali materijalnu korist. Takve je slučajeve iznimno teško bilo detektirati budući da se rekonstrukcijom događaja najčešće nije mogla razotkriti namjera osiguranika i navodnoga oštećenika. Takvih pojava bi, danas kada se bonus-malus sustav ponovno strogo poštuje, trebalo biti sve manje."

Osim toga, navodi Vujnovac, česti su slučajevi sumnjivih prijava šteta na vozilima koja su kasko osigurana, a još je uvijek aktualan i problem višestrukoga osiguranja imovine pri čemu stranka koja, na primjer, ima kuću osiguranu u nekoliko osiguravajućih kuća, prijavom štete po nekoliko polica nastoji doći do višestruke naknade štete. 

U svim osiguravajućim kućama aktualan je i problem pokušaja naplate osigurnine životnog osiguranja, za slučaj tjelesnog oštećenja, ozljede ili narušenja zdravlja, iako se radi o šteti koju je korisnik osiguranja sam sebi prouzročio, najčešće s namjerom da se naplati od osiguravajuće kuće. 

Nije rijetkost da takvi ljudi imaju nekoliko polica životnog osiguranja te na takav način nastoje steći znatnu novčanu korist. No za "uhođenje” takvih klijenata od velike je pomoći baza osiguranika dostupna pri Hrvatskom uredu za osiguranje. Naročito su njome zadovoljni u Croatia osiguranju. 

'Sve članice te udruge imaju pristup toj bazi koji bilježi svakog pojedinca koji je podnio odštetni zahtjev. Tako se vrlo brzo na osnovi imena, broja tablice automobila i sličnih podataka može iščitati ima li što sumnjivo, odnosno otkriti postoje li elementi za povezivanje iz istog štetnog događanja',  objašnjava Stjepan Vračević, direktor Službe za procjenu i likvidaciju šteta osječke filijale Croatia osiguranja. 

Na godinu zaprime 20.000 zahtjeva za obradu svih vrsta šteta, a trećina i ovdje otpada na automobile.

 'Ako netko i ima namjeru za sebe ishoditi korist koja mu ne pripada, pa uvidi da smo ga odmah, zahvaljujući podacima iz baze HUO-a, u prvoj fazi obrade 'pročitali', jednostavno se sam povuče, a nama tako olakša posao', veli Vračević.

Od težih slučajeva pokušaja naplate osiguranja navodi primjer dvije “fingirane” krađe automobila.

 Za prvi slučaj, iz 2003. godine, počinitelji su uvjetno osuđeni na deset mjeseci zatvora. U sudskoj je obradi još jedan, sličan pokušaj, u kojem se obrađuje prijavljena krađa automobila iz 2005. godine.

 Inače godišnje zaprime pet odštetnih zahtjeva s pozicije kasko osiguranje koje uključuje otuđenje automobila. 

' I u Grawe osiguranju od prijevara se štitimo intenzivnom suradnjom s ostalim osiguravajućim kućama, angažiranjem ovlaštenih sudskih vještaka, kao i suradnjom s nadležnim policijskim postajama. Pri tome nam pomoć pruža Udruženje osiguravatelja pri HGK-u. Svjesni smo da ne možemo otkriti sve pokušaje, ali zajedničkom borbom nastojimo spriječiti što je više moguće pokušaja malverzacija. Samo austrijskim osiguravateljima na lažne štete otpada oko tri posto zaračunane premije' ,objašnjava Iva Naglić. 

Prema statistici MUP-a, između 1998. i 2005. godine je 59 prijavljenih i razriješenih djela prijevare u osiguranju. 

' Dojam o moćnom sektoru kakav u javnosti ostavljaju osiguravatelji, jedan je od uzroka rastućeg broja prijevara u toj branši. Na rast prijevara također utječe nefunkcioniranje pravne države, zatim moralno srozavanje društva kao i pasivnost osiguravatelja',  rečeno je svojevremeno na konferenciji Dani hrvatskog osiguranja, a i naši sugovornici također upozoravaju kako je i ovdje pravosuđe kamen spoticanja. 

Nerijetko se na svjedočenje zbog istog predmeta mora odlaziti i pet-šest puta, a ima slučajeva kada sudac odbija ujediniti parnicu u kojoj nekoliko osoba, svaka posebno, traži odštetu u istom slučaju,  navode osiguravatelji dva najčešća primjera.