Pročitajte i ovo
Zadnji je radni dan na farmi najpoznatijeg hrvatskog seljaka – stočar Antun Laslo odlazi u mirovinu.
'Moji su uvjeti za mirovinu sa sutrašnjim danom, završavam 65 godina, znači, moj radni vijek je završen', rekao je Laslo.
Posao ostavlja sinovima, a zbog niskih primanja nije se povukao prije. 'Mirovina seljačka znamo kakva je, nije dovoljna za život, a neka Bog da zdravlje još ću pomalo pripomoći', dodaje Laslo.
Slično je u većini poljoprivrednih gospodarstava. Polovica nositelja ima više od 61 godinu, a svaki treći stariji je od 65. Sedamdeset posto su muškarci i uglavnom imaju srednju ili osnovnu školu.
Od njih ukupno 180.000, tek ih desetina ima do 40 godina, a diplomu svaki devetnaesti. Najviše ih je u Osječko-baranjskoj županiji, odakle je i nagrađivani stočar Goran Jančo.
'Ja i supruga smo doktori veterine. Mi, kad smo krenuli u našu priču s farmom svinja, ne da su bile velike kamate i nepovoljni krediti, nego bilo je nemoguće ostvariti', rekao je Jančo.
Iako su obrazovaniji, koriste nove tehnologije, zapošljavaju više i brže se razvijaju, mladi poljoprivrednici u Europskoj uniji stimulirani su sa samo dva posto potpora.
'Veliki problem za naše mlade je taj što nemaju dostupno zemljište i nemaju onaj početak, start up, financije su dosta komplicirane da bi se došlo do njih i pokrenuo svoj biznis', govori Vedran Marić, udruga mladih poljoprivrednika.
Ukinuta je i mjera 13 - svojevrsna prijevremena mirovina kojom se stare poticalo da poslove prepuste mladima. Iskoristile su je samo Poljska i Češka, koje su udio mladih poljoprivrednika podigle za 12 posto.
'Smatramo da je ta mjera bila izuzetno dobra i tražit ćemo preko svoje organizacije i Europske komisije da se ta mjera opet vrati', rekao je Matija Brlošić iz hrvatske poljoprivredne komore. Jer, problem starog stanovništva pa tako i poljoprivrede, prisutan je na cijelom starom kontinentu.
