U tekstu HNS-ova prijedloga ocjenjuje se da je Vlada morala znati za nezakonitosti u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP).
Pročitajte i ovo
Upozorava se da je, po Zakonu o HFP-u, Vlada dužna provoditi nadzor nad radom HFP-a. Neprovođenjem nadzora, Vlada je pogodovala korupciji i nastanku milijunskih šteta u toj instituciji, stoji u prijedlogu.
Upozorava se da je potpredsjednik Vlade Damir Polančec po dužnosti predsjednik Upravnog odbora HFP-a, u kojemu sjede i ministri Ivan Šuker, Božidar Kalmeta i Petar Čobanković.
Ističe se i da je Vlada Grgu Ivezića imenovala predsjednikom HFP-a, koji vodi i Kolegij HFP-a, a koji, pak, samostalno i jednoglasno donosi odluke o prodaji dionica i udjela temeljne vrijednosti do 10 milijuna kuna, za što nije potrebna suglasnost Upravnog odbora.
HNS iz toga zaključuje da je Ivezić, koji je ujedno i državni tajnik na čelu Središnjeg državnog ureda za upravljanje imovinom, bio suglasan sa svakom odlukom koju je donio Kolegij HFP-a.
- Tim više čudi njegova izjava hrvatskim medijima da su Upravnom odboru i njemu osobno potpredsjednici Fonda radili iza leđa, stoji u HNS-ovu prijedlogu.
Milanka Opačić (SDP) novinare je izvijestila da je Klub SDP-a odlučio podržati HNS-ovu inicijativu.
- Apsolutno se slažem s tim da će Vlada za sve što je radila najbolje odgovarati na izborima, ali mi kao oporba koristimo svoje mehanizme da u ovom trenutku na neki način tražimo političku odgovornost, kakvu bi snosila svaka vlada, u svakoj drugoj zemlji, rekla je Opačić.
Predsjednik HSS-ova kluba Željko Pecek rekao je, pak, da će HSS poduprijeti HNS-ov prijedlog, ali i da bi "bili sretniji da oporba zajednički zatraži da se u Saboru raspravlja općenito o stanju u Fondu i privatizaciji pa da se iz rasprave izvuku zaključci".
Objasnio je da se boji kako bi predsjednik Sabora Vladimir Šeks mogao iskoristiti poslovničke mogućnosti i raspravu pomaknuti za rujan, a Pecek je uvjeren da nitko ne bi imao ništa protiv rasprave o korupcijskom skandalu u HFP-u u idućih nekoliko dana.
Najavio je i da će HSS tražiti obustavljanje svih privatizacijskih
postupaka, uključujući i najavljenu inicijalnu javnu ponudu preostalih dionica T-HT-a u državnom vlasništvu, te da će predložiti zakon kojim bi se građani obeštetili za uloženo u telekomunikacijsku infrastrukturu, kao i poseban zakon o korupciji.
HSLS i HSP ranije su najavili da neće podržati HNS-ovu inicijativu, jer smatraju da pitanje smjene Vlade nema smisla pokretati uoči izbora.
Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja Vladi HNS u proceduru može uputiti tek kad skupi potpise petine saborskih zastupnika, najmanje 31.
Takav se prijedlog, po saborskom Poslovniku, na dnevni red plenarne sjednice mora uvrstiti odmah.
Vlada ima osam dana da se o očituje o zahtjevu, a Sabor ga mora raspraviti u roku od 30 dana.
