HDZ ne želi nuklearnu elektranu

Sanader je na konferenciji za novinare nakon sjednice Predsjedništva podsjetio da su u igri tri scenarija - dvije termoelektrane na ugljen snage 600 megavata i jedna na plin snage 400 megavata; jedna nuklearna elektrana od tisuću i jedna termoelektrana na ugljen od 600 megavata te jedna nuklearka snage tisuću i jedna plinska termoelektrana snage 400 megavata.

Pročitajte i ovo Stanje je loše Iz Ukrajine stigao nesvakidašnji apel za pomoć: "Obraćamo se našim prijateljima iz Hrvatske" DUBOKI UDARI Gori Lukoilova rafinerija duboko u Rusiji

tri vijesti o kojima se priča napadaju i usred dana San o životu na selu postao horor: "Sve se dogodi u sekundi. Kći ide psihijatru" GUŽVA U ŠESNAESTERCU Dok Amerikanci gomilaju pomorske snage, Rusija i Iran dižu ratne brodove za pomorsku vježbu kod strateškog tjesnaca Let u SAD-u U avionu proglašeno izvanredno stanje: Pilot poslao poruku kontroli leta

'Predsjedništvo HDZ-a smatra da je najprimjerenija prva varijanta, scenarij s dvije termoelektrane na ugljen i jednom na plin, što omogućuje ono što smatramo da je u idućih 10 do 15 godina realno ostvariti u Hrvatskoj i da zadovoljava hrvatske potrebe', rekao je Sanader ističući da konačna odluka time još nije donesena, jer je moguće da se u javnoj raspravi boljim pokaže neko drugo rješenje. 

>> Energetski sektor velika prilika za gospodarstvo

'Ovo je naše stajalište, političko stajalište jedne stranke, a ne Vlade. Mi na njega imamo pravo, ali smo otvoreni i za druge primjedbe i prijedloge, ako javna rasprava pokaže da su potrebni drugi scenariji', dodao je.

Vlada očekuje protivljenja kod odabira lokacije budućih postrojenja Potpredsjednik Vlade i član HDZ-ova Predsjedništva Damir Polančec ponovio je da je u Hrvatskoj sada instalirano kapaciteta za proizvodnju električne energije ukupne snage 4.000 megavata, od kojih će mnogi u idućih 12 godina izaći iz uporabe pa će se morati izgraditi novi kapaciteti, ukupne snage 3.500 megavata.

Naglasio je da je svim scenarijima zajedničko puštanje u pogon plinske termoelektrane u Slavoniji do 2013., izgradnja kogeneracijskih postrojenja ukupne instalirane snage od 300 megavata do 2023., puštanje u pogon termoelektrane Sisak do 2011., izgradnja novog bloka termoelektrane Toplane Zagreb od 100 megavata te izgradnja 1.550 megavata instaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Polančec ističe da kod donošenja konačne odluke u obzir treba uzeti i cijenu električne energije iz pojedinih izvora, jer je, primjerice, energija iz plinske termoelektrane za 70 posto skuplja od energije iz nuklearke.

Kao jedan od ciljeva naveo je i očuvanje konkurentnosti hrvatskog energetskog sektora, podsjetivši da potrošači u Hrvatskoj od početka srpnja imaju teoretsku mogućnost da izaberu drugog dobavljača, ali da je HEP još uvijek jeftiniji od konkurencije u okruženju.

Polančec je potvrdio da Vlada očekuje protivljenja kod odabira lokacije budućih postrojenja.

Kazao je, međutim, da je istočna Slavonija logičan izbor za termoelektranu na plin, da bi se potencijalne termoelektrane na ugljen morale graditi u blizini morskih luka, a o lokaciji za eventualnu nuklearnu elektranu do sad, kaže "ni u jednoj raspravi ni u kakvim promišljanjima u ovoj fazi nije otvoreno pitanje lokacije niti bi to bilo primjereno".

Naglasio je i da Vlada vodi brigu o potpisanim Kyotskom protokolu i Sporazumu o energetskoj zajednici, u okviru kojih se Hrvatska obvezala na smanjivanje emisije stakleničkih plinova.

Predsjedništvo HDZ-a danas je poduprlo i nacrt strategije i zakona o regionalnom razvitku Hrvatske, koji će, po riječima resornog ministra Petra Čobankovića uvesti novu kategoriju širih regija, po uzoru na EU.