Toga će dana prestati policijska granična kontrola prema Austriji, Italiji i Mađarskoj, dok će granica s Hrvatskom kao vanjska granica EU-a biti strože kontrolirana.
Pročitajte i ovo
Stroža kontrola će se primjenjivati iako su se i proteklih godina na njoj koristili schengenski standardi u koje su Ljubljana i Bruxelles uložili oko 300 milijuna eura, te premda će hrvatski državljani u Sloveniju i dalje moći ulaziti s osobnom iskaznicom, no od sada i s kartonom u koji će im se utiskivati žig da su ušli u Schengensko područje.
Odnosi između Slovenaca i Hrvata znatno su se promijenili u odnosu na vrijeme kad je August Šenoa pisao da ta dva naroda dijeli Sutla, a povezuje krv, piše u nedjelju ljubljansko "Delo".
"U vrijeme Jugoslavije čekali smo na granici s Austrijom i Italijom, sada se treba naviknuti na obrnutu logiku", navodi list u opširnoj reportaži iz pograničnih krajeva, ali dodaje da su u pasivnoj i nerazvijenoj provinciji zabrinuti jer se mijenja život na koji su bili navikli.
U selima uz granicu na obje strane, osobito na području Gorskog Kotara i Kočevja, u vezi sa Schengenom vlada "nelagoda", pa tamošnji stanovnici kažu - "neka bude Schengen, ali ne za nas" - iako za njih važe olakšice pri prijelazu granice iz bilateralnog sporazuma o malograničnom prometu, piše list.
Slovenski ministar unutarnjih poslova Dragutin Mate izjavio je povodom dolazećeg schengenskog režima da će za Slovence slobodan prelazak austrijske i talijanske granice bez kontrole i zaustavljanja biti najopipljiviji rezultat njihova sve jačeg integriranja u Europu nakon što su početkom 2007. godine plaće i druga primanja počeli dobivati u eurima.
Ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel rekao je u razgovoru za današnji tršćanski Il Piccolo da u Schengenu Italiju i Sloveniju čeka novi način života u kojem će se zajedno razvijati i rasti.
Tršćanski list navodi da taj grad očekuje veliki privredni razvoj s padom granica i budućim osnivanjem euroregije u kojoj bi bila i Slovenija.
Doduše, nestajanjem granica prema Italiji i Austriji nisu baš svi zadovoljni. Tako je slovenska tvrtka koja je imala trgovine u blizini graničnih objekata ovih dana protestirala što nije bila na vrijeme uključena jer će sada ostati bez kupaca budući da se oni na granici neće zaustavljati jer nije napravljen zaustavni trak.
A stanovnici sela Tomaj u općini Sežana ovih su dana peticijom su zatražili izmjenu urbanističkog plana nakon što su doznali da poduzeće Adriaplan koje će na velikoj parceli u blizini sela graditi 80 kuća, čime bi se broj stanovnika udvostručio, te kuće namjerava komercijalno ponuditi talijanskim kupcima.
Od središta Trsta je selo, poznato inače po muzeju pjesnika Srečka Kosovela i dobrom zraku, udaljeno manje od 20 kilometara.
Slični projekti o gradnjih suvremenih naselja na selu za strane kupce, pa i Talijane, postoje navodno za još tri lokacije na Krasu, te ovih dana izazivaju veliko nezadovoljstvo na slovenskom Krasu, gdje se boje pretjerane betonizacije i promjena dosadašnjeg načina života.
