Kako bi mobilnost našim studentima bila što lakša već postoje neki programi i projekti na području obrazovanja u Europskoj uniji. Iako su mnogi naši studenti već sudjelovali u programu Erasmus koji im je omogućio odlazak na studij u inozemstvo, sad će imati i neke nove prilike. Jedna od njih je i inicijativa 'Mladi u pokretu' kojoj je cilj povećati mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja mladih. Ranije ovog mjeseca ta je inicijativa bila predstavljena hrvatskoj javnosti. 'Mladi trebaju izaći iz Hrvatske na određenu edukaciju i vratiti se s novim idejama i znanjima koja će omogućiti da Hrvatska bude još konkurentnija', optimističan je resorni Željko Jovanović.
Pročitajte i ovo
STUDENTSKA MOBILNOST
Inače, prema UNESCO-vim podacima, u Hrvatskoj je stopa odlazna studentske mobilnosti 4,93 % što je iznadprosječna stopa odlazne mobilnosti studenata. Na studiju u inozemstvu trenutno se nalazi oko 6.000 naših studenata. A kako bi mladi još lakše bili u pokretu, ulaskom Hrvatske u Europsku uniju bit će im na raspolaganju velik broj potpora i stipendija, kako u Hrvatskoj tako i u ostalim zemljama članicama. Bitno je napomenuti da će među nekim od navedenih potpora, u pojedinim zemljama, vrijediti i ona prema kojoj će naši državljani nakon 5 godina provedenih na studiju u zemlji članici EU dobiti pravo stalnog boravka u toj zemlji.
MANJE ŠKOLARINE
Vrlo važan faktor u odlasku naših studenata na školovanje u zemlje Europske unije su i školarine. Do sada su plaćali i do tri puta veće školarine od državljana zemlje u kojoj su studirali, no ulaskom Hrvatske u EU plaćat će jednako kao i svi ostali studenti iz europskih zemalja. Svijetli primjer jeftinijeg školovanja pruža nam Švedska u kojoj naši studenti ne moraju plaćati troškove prijave niti školarine budu li naknadno primljeni na studij.
>> Želite raditi u nekoj od zemalja Unije? Evo što morate znati!
PRIZNAVANJE KVALIFIKACIJA
Upis na inozemna visoka učilišta hrvatskim će studentima olakšati Europski kvalifikacijski okvir s kojim je povezan Hrvatski kvalifikacijski okvir koji definira sve kvalifikacije stečene u Hrvatskoj. To će omogućiti prepoznavanje hrvatskih kvalifikacija na europskom tržištu rada i bolje usklađivanje hrvatskih obrazovnih programa s potrebama tržišta rada.
Priznavanje kvalifikacija već je, u jednu ruku, riješeno zahvaljujući Lisabonskoj konvenciji o priznavanju visokoobrazovanih kvalifikacija koja je u našoj zemlji primjenjuje od 2005. godine. Ipak, priznavanje istih kvalifikacija zahtjeva vremena i novca i to ovisno o zemlji u kojoj želite da vam se stečeno obrazovanje prizna. Takvo priznavanje olakšava mobilnost, kako studenata, tako i osoba koje su završile fakultet.
VIŠE VISOKOOBRAZOVANIH MLADIH LJUDI
Spomenimo i strateški okvir europske suradnje koji se bazira na cjeloživotnom obrazovanju, mobilnosti i poboljšanju kvalitete i učinkovitosti obrazovanja. Taj strateški okvir za ciljeve ima smanjenje udjela mladih u broju nezaposlenih i povećanje udjela mladih s visokim obrazovanjem. Prosječni udio visokoobrazovanih među mlađim stanovništvom u zemljama EU kreće se oko 30 %, a neka predviđanja kažu i kako će do 2020. godine europsko gospodarstvo trebati oko 35 % visokoobrazovane radne snage.
CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE
Program za cjeloživotno obrazovanje Europske unije je program za koji je predviđeno 6,9 milijardi eura, a cilj mu je učenje i usavršavanje za učenike, studente, profesore, odgajatelje... Za ovaj program može se kvalificirati prijavom nekog projekta koji su rezultat suradnje obrazovnih institucija, poduzeća ili udruga s onima iz zemalja koje sudjeluju u programu.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
